NavMenu

Vino iz parka prirode Sićevo osvaja kvalitetom

Izvor: Agroklub Petak, 27.05.2022. 11:58
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Zoom team/shutterstock.com)Ilustracija
Poljoprivredno gazdinstvo Todorović upustilo se u avanturu krenuvši sa proizvodnjom vina 2008. godine i to u podrumu koji je sazidan pre više od 100 godina. Porodičan podrum Kratina vode članovi porodice Todorović Slobodan i Zorica sa ćerkama Brankom i Dankom u Sićevu kod Niške Banje.

Ovo mesto se ubraja park prirode druge kategorije sa prirodnim staništem žalfije i zbog svog povoljnog položaja veoma je pogodno područje za proizvodnju vinove loze. Odlikuje se umereno - kontinentalna klima, selo se nalazi u kotlini, okruženo visokim planinama koje skupa štite naselje zaštićenim od naglih prodora i smene vazdušnih masa. Obiluje autohtonim, endemskim biljnim vrstama koje na tom podneblju opstaju mnogo godina.

- Slobodan je radio u Nisalu 25. godina i posle kolektivnog otkaza ostaje bez posla, krenuo je da obnavlja vinograde i da na zemlji predaka proizvodi grožđe - kaže Branka.


A zašto ne proizvoditi vino?

U početku su prodavali samo grožđe dugogodišnjim kupcima i pravili male količine vina za sopstvene potrebe. Iz godine u godinu vino je bivalo sve bolje i bolje i svako ko bi probao izneo bi reči hvale o njemu, a i usledilo bi pitanje - zašto ne proizvode vino?

- Grožđe koje proizvedemo prodavali smo zadruzi Sićevo dok je aktivno radila. Kada je prestala sa radom bili smo primorani da sami pronađemo kupce kako bismo godišnju proizvodnju od 25 - 30 tona grožđa prodali - navodi.

Rešeni da krenu sa proizvodnjom pića bogova otpočeli su manju proizvodnju i te godine prodali hiljadu boca vina. To je ujedno i bio pokazatelj da je vino dobrog kvaliteta i da će prestati sa prodajom grožđa.

- Registrovali smo podrum Kratina i krenuli u proizvodnju vina - ponosno priča Branka.


Redukovati proizvodnju grožđa za bolje vino

U vinogradu postoje čokoti koje je još deda zasadio, a koji i danas rađaju. Većina vinograda je obnovljena, a posađeni su i novi. Ukupna površina pod vinogradima je dva hektara na kojima ima različitih sorti grožđa: tamnjanika, sovinjon blan, župljanka, smederevka, italijanski rizling, kaberne sovinjon i merlo.

- Morali smo da redukujemo proizvodnju grožđa po čokotu kako bi grožđe za proizvodnju vina bilo vrhunskog kvaliteta, jer bez kvalitetnog grožđa nema ni kvalitetnog vina - priča Branka.

Pored grožđa porodica Todorović bavi se i proizvodnjom kupina koju prerađuju u kupinovo vino. U svemu što rade jako im je bitan kvalitet, a ne kvantitet i jako su ponosni zbog toga.


Bez osiguranja zasada

Jedan od celogodišnjih problema sa kojima se suočava ovaj podrum je manjak radne snage tokom cele godine. U vreme berbe okupljaju prijatelje, rodbinu i zajedničkim snagama oberu sve. Celokuponu proizvodnju grožđa prerađuju u vino i skladište u sudovima za čuvanje vina u podrumu.

- Proizvodnja pod otvorenim nebom, svaka godina priča svoju priču, mi kao i većina proizvođača ne osiguravamo vinograde od grada, a razlog je manjak poverenja u osiguravajuće kuće. Od poljoprivredne proizvodnje može lepo da se živi, ako se lepo organizuje posao i ako se shvati ozbiljno, ali bez pomoći lokalne zajednice, grada i države to je teško izvodljivo ako se krene od nule, ali nije nemoguće - kaže Branka Todorović.


Brojna priznanja i nagrade

Redovni su učesnici sajmova i salona vina sa kojih ne izostaju brojne nagrade i priznanja, pa su tako ove godine osvojili prvo mesto na opštinskom takmičenju u Niškoj Banji u kategoriji belih vina, pre dve godine njihov merlo i tamjanika su osvojili prvo mesto u istom mestu, a 2018. godine dobili su zlatnu medalju na salonu vina u Paraćinu.

- Vino prodajemo u svom podrumu. Kupcima iz Niša nije teško da dođu do sela i kupe vino, a dolaze i kupci iz okolnih mesta, šaljemo brzom poštom našim dugogodišnjim kupcima iz cele Srbije - dodaje Branka.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.