(Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann)
Produženo trajanje rata u Ukrajini i povezane sankcije Rusiji direktno utiču na oporavak Crne Gore kroz smanjeni turizam i investicije, koji bi mogli dodatno da snize rast, ocijenili su iz Svjetske banke (SB). Kako je navedeno, upravo ovi događaji doveli su do toga da procjena rasta ekonomije sa prvobitnih 5,9% bude snižena na 3,6%.
- Stanje u okruženju koje se pogorošava predstavlja dodatne značajne rizike po izglede. Rizici proizilaze kako iz eksternog, tako i domaćeg okruženja - navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan, koji je objavljen početkom maja.
U tom dokumentu, u posebnom odjeljku za Crnu Goru, navodi se da bi, pored toga, uticaj konflikta na ključne trgovinske partnere Crne Gore - Zapadni Balkan i Evropsku uniju (EU), imao efekat negativnog prelivanja na rast, ali i na doznake.
- Rizici takođe dolaze i od postrožavanja monetarnih uslova, što bi se odrazilo na skuplje eksterno finansiranje - dodali su iz SB.
U SB smatraju da je politička nestabilnost glavni domaći rizik.
- Ostali rizici proizilaze iz izazova u pogledu administrativnih kapaciteta za implementaciju programa Evropa sad i uticaja koji će program imati na fiskalni deficit na srednji rok, što može skrenuti sa puta srednjoročne planove za smanjenje duga - navodi se u izvještaju.
Potrebno je ubrzavanje strukturnih reformi, uključujući penzione, i prudencijalna fiskalna politika, kako bi se ublažili povećani rizici i neizvjesnosti.
U izvještaju SB se navodi da su u okruženju povećane neizvjesnosti, a izgledi slabi.
- Izbijanje rata u Ukrajini i povezanih događaja su značajno pogoršali izglede za Crnu Goru, za čiju ekonomiju se sada očekuje rast od 3,6% u ovoj godini, što je pad sa procijenjenih 5,9 odsto prije početka rata. Glavni kanal za prenošenje efekata rata na ekonomiju Crne Gore je turizam - navodi se u izvještaju.
Iz SB su naveli da su u prošloj godini turisti iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, činili 22% ukupnih noćenja.
- Pod pretpostavkom nastavka snažnog oporavka primitaka u turizmu iz drugih zemalja i pada noćenja turista iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije od 75%, ukupni primici u turizmu ostaju na nivoima sličnim onima iz prošle godine - poručili su iz SB.
Očekivani pad u turizmu usljed rata usporava izvoz i privatnu potrošnju. Očekuje se da će potrošnja ipak ostati snažna, zbog pozitivinih efekata većeg raspoloživog dohotka, oporavka zaposlenosti i inflacije koja je veća od očekivane.
- Očekuje se da će se investicije povećati kako se obnove radovi na završetku auto-puta i poveća ostala kapitalna potrošnja, dok će se paralelno sa tim nastaviti sa investicijama u sektorima turizma i energetike, ali sporijim tempom - saopštili su iz SB.
Za inflaciju se očekuje da ostane na povećanom nivou.
- Globalni inflatorni pritisci i u manjoj mjeri domaći pritisci, koji proizilaze iz povećanja zarada nakon sprovođenja programa Evropa sad, će pogurati inflaciju na procijenjenih pet odsto u ovoj godini - dodaje se u dokumentu.
Iz SB su naveli da će skokovi cijena glavne berzanske robe i hrane direktno uticati na domaćinstva, iako će uticaj biti nadoknađen povećanjem zarada za formalno zaposlene kroz program Evropa sad.
- Međutim, nepovoljniji uticaji na sektor turizma predstavljaju rizik po budžete domaćinstava - kazali su iz SB.
U SB smatraju da je potreban najveći fiskalni oprez da bi se javni dug vratio u okvire fiskalnog pravila Crne Gore od 60% bruto domaćeg proizvoda (BDP).
- Nasuprot prethodnim planovima, sada se ne očekuje da će fiskalni bilans biti u suficitu do 2025, dok će primarni suficit biti ostvaren vjerovatno tek 2024. godine - dodaje se u dokumentu.
Očekuje se da će javni dug pasti na 77% BDP-a u ovoj godini, a na 73% u 2024.
- Uz očekivano pooštravanje monterne politike u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i globalne geopolitičke neizvjesnosti koje smanjuju sklonost ka rizicima inestitora, Crna Gora mora biti fiskalno oprezna, jer euroobveznica iz 2018. od 500 mil EUR dolazi na naplatu u 2025. godini - upozorili su iz SB.
Kako su naveli, s obzirom na nepotpunu implementaciju prihodnih mjera iz programa Evropa sad, potrebna su dodatna fiskalna prilagođavanja kako bi se izbjeglo značajno povećanje fiskalnog deficita u ovoj godini i omogućilo uspostavljanje primarnog fiskalnog suficita na srednji rok, što je od presudnog značaja za smanjanje duga.
- Očekuje se da će doći do proširenja deficita tekućeg računa i da će ostati na nivou od oko 12% BDP-a na srednji rok. Pauza tokom ove godine u oporavku turizma i povećanje cijene berzanske robe će rezultirati većim deficitom tekućeg računa - rekli su i SB.
Istovremeno, izvoz roba, naročito izvoz aluminijuma i električne energije, će djelimično nadomjestiti negativne efekte.
Samo je u januaru ove godine Crna Gora izvezla 25% ukupne vrijednosti alumunijuma i 40% ukupne vrijednosti električne energije izvezene u prošloj godini.
Pod pretpostavkom nastavka oporavka turizma u narednoj godini i dodatnog povećanja izvoza energije, očekuje se oporavak izvoza.
- Istovremeno, najavljene investicije u ova dva sektora će održavati uvoz na povećanom nivou od oko 64% BDP-a u periodu 2023-2024. Procjenjuje se da će neto primarni i sekundarni dohodak djelimično pokriti trgovinski deficit, pod pretpostavkom da doznake ostanu na nivou od 90 odsto njihvog nivoa koji je evidentiran u periodu 2020-2021 - objasnili su iz SB.
Za neto strane direktne investicije se očekuje pad na osam odsto BDP-a u ovoj godini, ali oporavak na 8,7 odsto u narednoj, kao i da će da nastave da finansiraju deficit tekućeg računa.
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vesti
Subota, 14.05.2022.
Komentari
