NavMenu

Domaći beli luk bije bitku sa kineskim - Koji argumenti pobeđuju?

Izvor: RTS Utorak, 07.12.2021. 11:45
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sulina Ekaterina/shutterstock.com)Ilustracija
U prodavnicima je gotovo nemoguće pronaći domaći beli luk. Kineskog ima svuda. Država mora da zaštiti povrtare, voćare i ratare, smatraju poljoprivrednici, a pri tome misle na subvencije. Srpski agrar uskoro dobija novi krovni dokument - Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2024.

Kada je od roditelja nasledio zemlju u Žitištu, Zrenjaninac Aleksandar Granić odlučio je da se na njoj zabeli luk. Znanje sa Mašinskog fakulteta pomoglo mu je da napravi mašine za obradu.

Zadovoljan je prinosom, a i cenom. Trenutno je kilogram 350 dinara, a prolećni beli luk ekstra klase ide i do 550 dinara.

- Čini mi se da se naši ljudi vraćaju kvalitetu. Odustali su od korišćenja tog uvoznog belog luka, definitivno nema ta svojstva i hemijski sastav koji ima naš beli luk - kaže.

Organizovani otkup bio bi od pomoći, jer ih ne bi uslovljavali preprodavci, kaže Marinko Pajić, koji seje beli luk na pola hektara u Kleku.

- Nadamo se, što se tiče samih subvencija koje trenutno postoje na nivou pokrajine i republike, ali su nepristupačne za nas male proizvođače, da ćemo i tu naći zajednički jezik - kaže Pajić.

- Mi smo konkurisali za sistem za navodnjavanje, nismo prošli, nismo dobili subvenciju. Odlučili smo da mi iz svojih sredstava to uradimo i nismo se pokajali - rekao je Granić.

Resorno ministarstvo najavljuje da će država ulagati u sisteme za navodnjavanje i obezbediti infrastrukturu, a da je na poljoprivrednicima da to iskoriste. Tvrde da će svako ko podnese potpun zahtev za subvenciju dobiti novac.

Iako je tržište slobodno, stručnjaci naglašavaju da je važno da čuvamo svoje sorte i hibride.

- Idealno za poljoprivrednu proizvodnju, idealno za semenarstvo, idealno za stvaranje visokih prinosa. Bez visokih prinosa mi ne možemo biti konkurentni na svetskom tržištu - kaže prof. Drago Milošević sa Agroekonomskog fakulteta u Čačku.

Uz prave investicije i modernizaciju, povrtarska i voćarska proizvodnja u Srbiji mogla bi da se poveća od četiri do pet puta, a ratarska od dva do tri puta.

Toliko su, naime, veći prinosi koje postižu zemlje poput Holandije, Nemačke i Francuske. Na primer, Holandija ima četiri puta manje zemlje od Srbije, a od poljoprivrede zarađuje 25 puta više.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.09.2024.  |  Građevina

RGZ: Ministar Vesić godinama pokušava da izazove ozbiljan poremećaj u radu katastra

Republički geodetski zavod ocenio je da "ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić svojim dugogodišnjim nečinjenjem direktno krši zakon i pokušava da izazove ozbiljan poremećaj u radu Republičkog geodetskog zavoda". - Uprkos našim upozorenjima, ministar je u dva mandata ignorisao svoje zakonske obaveze i time jasno pokazao nameru da destabilizuje ovu važnu instituciju - navodi se u saopštenju RGZ. Dodaje se

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.