Fiskalni deficit u 2020. godini 458 milijardi dinara ili 8,3% BDP-a
Završni račun potvrdio je iznos fiskalnog deficita u 2020, što je informacija kojom smo i ranije raspolagali, a doneo je i neka nova saznanja, naveo je Fiskalni savet u Oceni Predloga zakona o Završnom računu budžeta za 2020. godinu.
Time je potvrđen iznos fiskalnog deficita koji je iskazan u tabelama o redovnom mesečnom izveštavanju o realizaciji budžeta koje objavljuje Ministarstvo finansija na svom sajtu.
- Nova informacija koju nam u užem budžetskom smislu donosi Završni račun jeste to da su i u 2020. godini ukupni prihodi i rashodi Republike zapravo bili veći nego što je bilo iskazano u redovnim izveštajima Ministarstva finansija za po oko 43 milijarde dinara, a ova razlika u celosti se objašnjava delom vanbudžetskih prihoda indirektnih korisnika i njima finansiranih rashoda - kaže Fiskalni savet.
Kada je reč o prihodnoj strani budžeta, Završni račun donosi detaljnu podelu primljenih donacija, dok je veći broj novih saznanja vezan za rashodnu stranu budžeta.
Tako se, na primer, u Završnom računu može pronaći podela rashoda za robu i usluge na nabavku energetskih, komunalnih i drugih specifičnih usluga poput zaštite životne sredine i slično, transferi JLS i OOSO na tekuće i kapitalne, dok se u okviru javnih investicija može naći podela na kupovinu i izgradnju zgrada, kapitalno održavanje objekata i drugo.
Prihodi i rashodi indirektnih korisnika koji nisu uključeni u redovno izvršenje su i dalje veliki i premašuju 43 milijarde dinara (0,8% BDP-a).
Važna informacija iz Završnog računa za 2020. je da su indirektni korisnici ostvarili prihode veće od 43 milijarde dinara iz vanbudžetskih izvora, tačnije od prodaje dobara i usluga i transfera drugih nivoa vlasti, navode iz Fiskalnog saveta.
Najveći deo ovih prihoda realizuje se u sektoru obrazovanja (osnovne i srednje škole, fakulteti, studentski i učenički standard), a mali iznos uočavamo na razdelu nekoliko specifičnih tela. Ti prihodi, zajedno sa rashodima finansiranim iz ovih izvora, nisu obuhvaćeni u mesečnim izveštajima o realizaciji budžeta koje tokom godine objavljuje Ministarstvo finansija, kažu u Fiskalnom savetu.
- Iznose saznajemo tek kad stigne završni račun, dakle najmanje godinu dana nakon što je konkretna fiskalna godina okončana. Smatramo da je njihovo uključivanje u analizu opravdano iako ne utiče na fiskalni rezultat, jer menja strukturu rashoda i prihoda. Postoji potreba, naime, da se makar i sa određenim kašnjenjem redovne evidencije o realizaciji budžeta upotpune za deo pomenutih vanbudžetskih prihoda (i njima finansiranih rashoda) - na primer, da se uvede kvartalno izveštavanje o vrednosti ovih transakcija - navode.
Takva praksa bi, kako je navedeno, naterala indirektne korisnike da racionalnije raspolažu javnim (užim budžetskim) sredstvima, to jest da za finansiranje tekuće potrošnje prvo iscrpe sopstvene izvore, pa tek onda budžetske.
Završni račun nam je otkrio da je kroz tekuću budžetsku rezervu tokom 2020. potrošeno 14 milijardi dinara više nego što je objavljeno u Službenim glasnicima.
Konkretno, čak 41 korišćenje budžetske rezerve ukupne vrednosti 14 mlrd dinara (više od 110 mil EUR) svrstano je u kategoriju poverljivih dokumenata, usled čega rešenje o upotrebi nije prikazivano u realnom vremenu, navodi Fiskalni savet.
Takođe, dodaje, da postoje i neke važne oblasti koje Završni račun nije dovoljno rasvetlio, što otvara prostor za dodatno suštinsko unapređenje ovog dokumenta.
Tako, na primer, tek iz Završnog računa može da se vidi da je masa zarada na Republici u 2020. godini bila 19 mlrd veća nego što se prikazuje u podacima ministarstva (327 mlrd umesto 308 mlrd), što dalje implicira da je plan iz novembarskog rebalansa zapravo probijen za 1,3% (više od četiri milijarde) - navodi Fiskalni savet.
Naš izbor
Top priče
18.03.2024. | Vesti
Kako "očistiti" vazduh u glavnom gradu - Može li Beograd da sledi primer Varšave
Da se Beograd, zajedno sa Sarajevom, Skopljem i još nekim gradovima Zapadnog Balkana često nalazi na vrhu liste po aerozagađenju to više nije nikakva novost - Beograd je čas prvi, čas treći, čas 17. na ovoj listi, ali da je u prvih 20 gradova sveta često, to znaju svi koji redovnije prate Air quality izveštaje. Međutim, i jedan od gradova u Evropskoj uniji je takođe do ove sezone jesen/zima često bio u vrhu ove liste, ali nakon
19.03.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
VOZZi aplikacija prestala da radi
19.03.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
eKapija+
19.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Škoda na DDOR BG CAR SHOW-u u Beogradu
19.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
19.03.2024. | Vesti
Želite da otvorite sopstveni hibridni ili fleksibilni prostor za rad? - Ovo su rizici
19.03.2024. | Vesti
18.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Nina Lakičević, direktorka TO Tivat - Dobra sezona iza nas je podsticaj, ali i obaveza
18.03.2024. | Turizam, sport, kultura
15.03.2024. | Vesti
Da li vam je poznata klauzula pravednog razloga u oblasti radnog prava?
15.03.2024. | Vesti
15.03.2024. | IT, Telekomunikacije
Održan Dan internet domena Srbije: veštačka inteligencija je došla i kod nas
15.03.2024. | IT, Telekomunikacije
Poslovne šanse
19.03.2024. | Građevina, IT, Telekomunikacije
Domaća firma gradi Centar za razvoj veštačke inteligencije na Novom Beogradu - Na 13.000 m2 kompleks sa prostorima za napredna istraživanja u virtuelnoj realnosti i 36 stanova (FOTO)
18.03.2024. | Industrija
Na prodaju imovina Fabrike obuće Moda Debeljača
18.03.2024.. | Industrija
18.03.2024. | Vesti
Upravi za zajedničke poslove republičkih organa potrebna vatrogasna oprema
18.03.2024. | Vesti
18.03.2024. | Agro, Građevina
Atlantic Štark planira gradnju nove fabrike u Beogradu
18.03.2024. | Agro, Građevina
18.03.2024. | Industrija, Građevina
Prodaje se preduzeće Insert iz Rume - Oglašena imovina i u Apatinu
18.03.2024. | Industrija, Građevina
18.03.2024. | Energija, Saobraćaj
Euro Petrol Subotica prodaje benzinsku pumpu
18.03.2024. | Energija, Saobraćaj