Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann) Svjetska banka (SB) povisila je, u novom izvještaju, prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 10,8%.
Statističari SB su u junu prognozirali ovogodišnji rast crnogorske privrede od 7,1%.
SB je, u danas objavljenom izdanju Ekonomskog izvještaja za region, povisila i prognozu rasta crnogorske ekonomije za narednu godinu na 5,6%, sa junskih 4,5%.
SB predviđa da će crnogorska ekonomija u 2023. godini ojačati 4,8%, dok je u junu prognozirala rast od 3,5%.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru navodi se da se ekonomija, nakon duboke recesije prošle godine, oporavlja brže nego što je predviđeno projektovanom dvocifrenom stopom rasta ove godine.
- Sa napretkom u vakcinaciji i ukidanjem ograničenja, procjenjuje se da će bruto domaći proizvod (BDP) rasti 10,8% ove godine. Rast je jači nego što se ranije procenjivalo zbog bržeg oporavka turizma. Predviđa se da će prihodi od turizma biti na 75% nivoa iz 2019 - navodi se u izvještaju SB.
Oživljavanju turizma su, kako su rekli, pomogli vakcinacija, zdravstveni protokoli i otvorene granice. Vrhunac turističke sezone je bio jači nego što se očekivalo, a noćenja turista u julu su dostigla 90% nivoa iz 2019. godine.
- Stopa nezaposlenosti, međutim, ostaje visoka, jer oporavak još nije zahvatio tržište rada, što ograničava tempo ponovnog smanjenja siromaštva. Registrovani broj nezaposlenih porastao je sa 41,89 hiljada u junu prošle godine na 55,7 hiljada u junu, pri čemu žene čine više od 60% novoregistrovanih - precizirali su iz SB.
Iz SB su podsjetili da je crnogorsku malu, otvorenu i od turizma zavisnu ekonomiju, jako pogodila pandemija i da je pretrpjela najveći pad u Evropi od 15,3% prošle godine, poništavajući višegodišnje smanjenje siromaštva.
- Velika emisija euroobveznica u decembru prošle godine je umanjila finansijske pritiske u ovoj, zajedno sa smanjenim fiskalnim deficitom. Ipak, pažljivo fiskalno upravljanje i dalje ostaje kritično dok se naziru neizvjesnosti - rekli su iz SB.
Politička slika je, kako su ocijenili, složena, što se ogleda u visokoj političkoj polarizaciji, koja usporava proces reformi. Vlada se obavezala na ubrzanje reformi, jačanje vladavine prava i borbe protiv korupcije.
- Ovi, zajedno sa jakim fiskalnim i upravljanjem dugom, kao i nezavisne i odgovorne državne institucije, omogućile bi inkluzivniji rast privatnog sektora i efikasno pružanje usluga građanima - smatraju u SB.
U SB predviđaju da će, pod pretpostavkom potpunog oporavka u turizmu u narednoj i 2023. godini, rast ostati snažan na 5,6%, odnosno 4,8%.
- Očekuje se da će se investicije izravnati naredne godine, jer će izgradnja auto-puta biti završena do kraja ove godine. Vlada je od naredne godine najavila jaču javnu kapitalnu potrošnju, što bi dodatno podstaklo srednjoročni rast - dodaje se u izvještaju.
U SB smatraju da se treba pozabaviti izazovima upravljanja javnim ulaganjima, kako bi se osigurali jači ekonomski efekti.
Očekuje se da će javni dug pasti na 77% BDP-a naredne godine i dalje na 70% 2023, jer oko 500 mil EUR duga dospijeva za otplatu.
- S obzirom na očekivani potpuni oporavak turizma, izgledi za siromaštvo zavise od toga koliko će brzo doći do otvaranja novih radnih mjesta, posebno za radnike sa niskim kvalifikacijama - objasnili su iz SB.
U SB smatraju da su izgledi okruženi višestrukim rizicima i da bi novi talas infekcija u Evropi mogao usporiti crnogorski ekonomski oporavak.
- Domaći rizici proističu iz oklijevanja u vakcinaciji, dok bi moguće nove mjere restrikcije mogle da odlože oporavak - poručili su iz SB.
Kada je u pitanju crnogorski bankarski sektor, iz SB su naveli da su nekvalitetni krediti porasli na 6,3% ukupnih, sa 5,6% u junu prošle godine.
- Međutim, potpuni uticaj pandemije biće jasniji nakon isteka moratorijuma - rekli su iz SB.
Iz SB su naveli da je neočekivano snažan oporavak u prvoj polovini ove godine doveo do jačanja ekonomske aktivnosti na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u regionu Evrope i Centralne Azije, pa se trenutno predviđa da će ekonomski rast tog regiona u ovoj godini dostići stopu od 5,5%, što je više od prvobitno očekivanog.
U izvještaju se navodi da je oporavak prvenstveno rezultat oživljavanja izvoza tokom prve polovine godine, kao i jačanja domaće potražnje usljed vakcinacije i podsticajnih mjera.
- Međutim, ovaj podsticaj izvozu možda već gubi zamah zbog daljeg širenja zaraznijih sojeva koronavirusa, kako na globalnom nivou tako i u ovom dijelu svijeta, što je već usporilo oporavak domaće potražnje u čitavom regionu - upozorili su iz SB.
Predviđa se da će u narednoj godini stopa rasta u regionu iznositi 3,4%.
Izgledi su i dalje izuzetno neizvjesni, uzevši u obzir nastavak pandemije, a naročito imajući u vidu neravnomjeran pristup vakcinama i neodlučnosti u vakcinaciji.