NavMenu

Ljubodrag Savić o merama za smanjenje javnog duga - Softver možda može bolje da proceni od predsednika, ali ni on nije svemoguć

Izvor: eKapija Sreda, 21.07.2021. 11:58
Komentari
Podeli
(Foto: YouTube/screenshot)
Unapređeje softvera kao mera za dugoročno efikasnije upravljanje javnim dugom, dobar je korak napred jer smanjuje potrebu za ocenjivanjem nivoa zaduženosti "šac metodom", kaže za eKapiju profesor Ekonomskog fakulteta i ekonomski analitičar Ljubodrag Savić, komentarišući petogodišnji plan Vlade Srbije za zauzdavanje javnog duga koji je eKapija prenela pre dva dana.

Prema njegovim rečima, uvođenjem savremenijeg softvera u odnosu na sadašnji smanjiće se prostor da neko faktore koji utiču na javni dug, poput rasta BDP-a, kretanja cena kapitala i ostalo, tumači po svom nahođenju.

- U ovom trenutku je učešće javnog duga u BDP-u 59%, a predsednik Vučić kaže da ne očekuje da ove godine pređe 60% do sledeće godine. A kako on to ne očekuje? On računa na rast od 6%, pa ako država poveća svoj apsolutni dug i za 10%, kritična granica neće biti pređena. I to nije loše, ali ima jedan problem – a šta ako rast ne bude 6%? – navodi Savić.

Ipak, on ističe da ne znači ni da će softverski proračuni biti u potpunisti tačni, jer da je samo do softvera, najrazvijenije zemlje ne bi imale problem sa javnim dugom.

- Da može da se upravlja javnim finansijama uz pomoć softvera, ne bi se nijedna ekonomska kriza u svetu desila. Ali, generalno, mera je dobra kao pomoćni mehanizam, i dobro je što država traži načine da prognozira nivo javnog duga. U svakom slučaju, veća je verovatnoća da pogodi softver, nego predsednik, ali nije ni on svemoguć – ocenjuje Savić.

Dodaje da će, naravno, u tu računicu rizika i troškova zaduživanja morati da budu uključeni i ministar finanasija i ostale relevantne institucije, koji će da rade išto što i softver – da procenjuju da li ćemo stvarno imati rast 6% i analiziraju faktore od kojih to zavisi, uključujući i pandemiju.

Na pitanje šta bi zapravo za ekonomiju Srbije značilo da se pređe famozna granica od 60% učešća javnog duga u BDP-u, Savić kaže – ništa.

- Neće biti smak sveta ako se pređe tih 60%. Pa koja je razlika između 59 i 61%? Vrlo mala. U suštini, reč je o poštovanju Mastrihtskih kriterijuma, po kojima nivo javnog duga u BDP-u na godinu dana ne bi smeo da preže 3%, a ukupni 60%. Ali pošto je ovde sve politika, kad bi kod nas prešao 60% opozicija bi rekla "pa čekajte, vi nama godinama govorite da neće preći 60%, a evo prešao je". I zbog toga se vlast svim silama bori da se to ne desi, a suštinski, u ekonomskom smislu, taj prelazak granice ne bi značio ništa. Jedino u slučaju nekog trenda, ako bi nastavio da se povećava, pa pređe 62, pa 63, pa 65 i tako dalje, onda bi to bila situacija koja zabrinjava godine, a ako ostane na 61%, to bi se vratilo u propisane okvire već sledeće godine – kaže naš sagovornik, dodajući da u u ekonomiji nikad ne treba posmatrati samo trenutno stanje, već tendenciju pogoršanja ili poboljšanja.


Kao primere zemalja sa visokim udelom javnog duga u bruto domaćem proizvodu on navodi Hrvatsku koja je prešla 85%, Japan koji je decenijama preko 200%, Italiju sa 180%.

- To je u krizama neminovno, tako da ako srbija uspe dugoročno da održi nivo i od 65%, to bi bio uspeh za nas.

Savić pritom podseća i da je još za vreme vlade Mirka Cvetkovića, definisano je da javni dug ne sme da pređe 45%, a da ako pređe tu granicu, Vlada više ne bi smela da se zadužuje.

- I ko se toga drži? Ko se toga seća uopšte? – zaključuje profesor Savić.


O primarnim dilerima

Govoreći o najavi uvođenja instituta primarnih dilera po izboru Ministarstva finansija, koji bi se bavili unapređenjem tržišta hartija od vrednosti radi smanjenja javnog duga, Savić kaže da Vlada ovim praktično traži finansijske institucije koje imaju iskustva u tome, da u naše ime i za naš račun trguju našim hartijama od vrednosti,

- Računa se verovatno da će zbog svojih pozicija i iskustva moći uspešnije da trguju, ali ništa se podrobnije ne zna o tom institutu i ja imam rezervu, ne znam šta bi on unapredio u odnosu na postojeći sistem, jer i država ima dosta iskustva u tome. Za vreme prethodnih vlada u strukturi javnog duga 45% su bili dinarski dugovi, uglavnom hartije od vrednosti koje je emitovala Vlada Srbije, i to nije loše funkcionisalo – kaže Ljubodrag Savić.

B. Petrović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.