NavMenu

APR: Privreda Srbije u 2020. uspela da zabeleži rast profitabilnosti i zaposlenosti, ali uz povećanje obaveza i kumuliranih gubitaka

Izvor: eKapija Petak, 11.06.2021. 15:41
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Billion Photos/shutterstock.com)Ilustracija
U uslovima kada je pandemija koronavirusa značajno pojačala rizike poslovanja, privreda Srbije uspela je da zabeleži rast profitabilnosti i rast zaposlenosti, uz povećanje finansijskih kapaciteta, ali i obaveza i kumuliranih gubitaka, rekla je registrator u Registru finansijskih izveštaja u Agenciji za privredne registre (APR), Ružica Stamenković, povodom objavljivanja publikacije "Godišnji izveštaj o poslovanju privrede u 2020. godini", saopšteno je iz APR.

Ukupan dobitak privrednih društava iznosi 433,5 milijardi dinara i veći je za 20,7% od prošlogodišnjeg, a uz to broj zaposlenih je povećan za 43.592 radnika.

- U prilog povećanoj profitabilnosti govore i rastuće stope prinosa, pa je prinos na sopstveni kapital ostvaren po stopi od 6,8%, a na ukupna sredstva po stopi od 3%. I stope prinosa na poslovni dobitak i neto dobitak su uvećane i one su na nivou od 5,7% i 3,8% - navodi se u saopštenju.

Dodaje se da se kao glavni nosioci pozitivnog rezultata izdvajaju sektori trgovine i prerađivačke industrije, sa dobitkom od 134,9 milijardi dinara i 131 milijardi dinara. Ti sektori beleže stope prinosa na sopstveni kapapital i ukupna sredstva znatno veće od proseka privrede, a kada je reč o visokoj profitabilnosti izdvajaju se društva iz sektora informisanja i komunikacija, koja su pored velikog iznosa dobitka (44,9 milijardi dinara) ostvarila i izuzetno visoke stope prinosa – na sopstveni kapital 16,7% i na ukupna sredstva 6%.

- Takođe, veliki sistemi su glavni generatori dobitka (167,5 milijardi dinara), ali je najizraženiji rast dobitka i visoka profitabilnost ostvarena kod srednjih i malih privrednih društava, čije su stope prinosa na sopstveni kapital 11,5% i 10,9%, a na ukupna sredstva 4,9% i 4,8% - piše u saopštenju.

I javna preduzeća su, posle gubitka u prošloj godini, pozitivno poslovala (29,6 milijardi dinara).

- Finansijski kapaciteti privrede su u prošloj godini uvećani, ali su porasli i ukupni gubici. Da bi prevazišla poteškoće u poslovanju, privreda se pojačano zaduživala, a problem sa očuvanjem likvidnosti, koji je i prethodnih godina bio prisutan, u protekloj godini je neznatno ublažen - rekla je Ružica Stamenković i dodala da je poslovna imovina privrednih društava, u vrednosti od 17.178,2 milijardi dinara, povećana za 7,3%, a kapital, iskazan u iznosu od 8.029,5 milijardi dinara, uvećan je za 4,7%.

Preko dve trećine tih kapaciteta skoncentrisano je u pet sektora – prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, građevinarstvo, snabdevanje električnom energijom i gasom i saobraćaj i skladištenje. Takođe, veliki sistemi angažuju 43,4% poslovne imovine i 50,2% kapitala. Značajan udeo imaju i javna preduzeća, kojima pripada 14,9% poslovne imovine i 20,9% kapitala.

Intenzivnijim zaduživanjem ukupne obaveze privrednih društava su porasle za 10,4% i dostigle su 10.758,8 milijardi dinara, dok je ukupan gubitak, kumuliran u iznosu od 3.818,5 milijardi dinara, povećan za 8,5%.

Analiza obrađenih podataka pokazuje i da su sopstveni izvori privrednih društava u protekloj godini povećani za 2% i oni su iskazani u vrednosti od 6.382,1 milijardi dinara. Posledično, na porast zaduženosti ukazuje racio sopstvenog kapitala, koji je smanjen sa 39,1% na 37,2%, kao i rast stepena ukupne zaduženosti sa 1,56 na 1,69.

Pomenuti sektori, koji su raspolagali sa najvećom poslovnom imovinom i kapitalom, ujedno su iskazali i najveće obaveze i gubitke, te oni nose čak 70,3% obaveza i 66,9% gubitka privrede.

Kada je reč o finansijskoj strukturi, visok stepen zaduženosti je prisutan kod svih tih sektora, pa na jedan dinar sopstvenog kapitala u prerađivačkoj industriji dolazi 2,26 dinara pozajmljenih izvora, u trgovini na veliko i malo 2,27, u građevinarstvu 2,29, zatim u sektoru saobraćaja i skladištenja – 1,35, dok je u sektoru snabdevanja električnom energijom i gasom stepen ukupne zaduženosti najniži – 0,76.

Gledano sa aspekta veličine, iako su velika privredna društva iskazala najveće ukupne obaveze (33,4%), kod njih je racio sopstvenog kapitala 51,7% i najniži je stepen ukupne zaduženosti – 0,94, dok je nepovoljna finansijska struktura na nivou mikro privrednih društava kod kojih gubitak prevazilazi vrednost kapitala za 1.102,3 mlrd dinara, pri čemu je kod njih skoncentrisano 45,1% ukupnog gubitka privrede.

Javna preduzeća su poslovala uz visoku kapitalizovanost, s obzirom da 63,5% ukupnih izvora finansiranja čini sopstveni kapital, a stepen ukupne zaduženosti je 0,57.

- Dugoročne finansijske neravnoteže koje su opterećivale privredu proteklih godina su nešto ublažene zahvaljujući preduzetim ekonomskim merama u cilju podrške privredi u uslovima pandemije. Negativan neto obrtni kapital privrednih društava je smanjen za 5,2% u odnosu na prošlu godinu i iznosi 407 milijardi dinara, a da je problem u delu likvidnosti i dalje ostao pokazuje opšti racio likvidnosti od 0,95, pri čemu je i on nešto viši od prošlogodišnjeg (0,94). Likvidnost je najviše bila ugrožena u sektorima saobraćaja i skladištenja i snabdevanja električnom energijom i gasom, u kojima je negativan neto obrtni kapital bio najveći (256 milijardi dinara i 190,7 milijardi dinara), a opšti racio likvidnosti je imao niske vrednosti – 0,50 i 0,62. S druge strane, u sektoru trgovine na veliko i malo uspostavljena je dugoročna finansijska ravnoteža i iskazan je pozitivan neto obrtni kapital od 321,7 mlrd dinara, te on beleži i najveću vrednost opšteg racia likvidnosti od 1,21. Kada se posmatraju privredna društva prema veličini, srednja i mala društva su finansijski najstabilniji deo privrede, budući da su iskazala pozitivan neto obrtni kapital (275,8 milijardi dinara i 249 milijardi dinara), pri čemu im je opšti racio likvidnosti u nivou od 1,22 i 1,18. Mikro privredna društva beleže visok negativan neto obrtni kapital (704 milijardi dinara), uz opšti racio likvidnosti od 0,70. Javna preduzeća su stalnu imovinu finansirala iz kratkoročnih izvora, pri čemu su iskazala negativan neto obrtni kapital od 339,5 milijardi dinara i beleže opšti racio likvidnosti od 0,49 - saopštio je APR.

Navedeni rezultati su dati na nivou privrednih društava, a slični trendovi su i na nivou preduzetnika. Kada govorimo o ukupnoj srpskoj privredi, treba imati u vidu da iako preduzetnici čine 51,5% svih privrednih subjekata, oni učestvuju sa 15,6% u broju zaposlenih, ali je njihovo prosečno učešće u osnovnim finansijskim performansama znatno manje ‒ u finansijskim kapacitetima i gubicima 1,9%, a u ostvarenom obimu aktivnosti i rezultatima 6,1%.

Publikacija "Godišnji izveštaj o poslovanju privrede u 2020. godini" je objavljena na veb-sajtu Agencije za privredne registre, na stranici – Registri/ Finansijski izveštaji/ Publikacije/ Makroekonomske analize, gde možete pronaći i prezentaciju "Poslovanje privrede u 2020. godini".

Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Vesti

Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?

Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.