NavMenu

ĐURIČIN: Zadatak države da podstiče tražnju koja je zbog pandemije u zastoju

Izvor: Tanjug Subota, 08.05.2021. 13:31
Komentari
Podeli
Vlada Srbije (Foto: Lunja/shutterstock.com)Vlada Srbije
Dosadašnje mere Vlade Srbije za pomoć građanima i privredi bile su sračunate na podsticanje investicione i finalne tražnje, kako bi se ekonomija održala i bila spremna za period nakon pandemije, ocenio je u izjavi za Tanjug profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Đuričin.

- Glavne ekonomske posledice pandemije se odslikavaju kroz pauzu u ponudi i tražnji. Praktično, ekonomija bez nekih ekstraordinarnih mera države klizi u hibernaciju - ocenio je profesor Đuričin.

Naveo je da iz tog razloga svaki makroekonomski program ima dva dela, medicinski i ekonomski.

- Medicinski treba da obezbedi da se sačuva mobilnost zdravstvenog šitema, smanji broj nepovoljnih ishoda i zaražavanja, a ekonomski da se pronađu načini da ekonomija ostane na minimumu funkcionisanja, kako bi, kada ova neuobičajena stvar prođe, mogla da se obnovi - rekao je Đuričin.

Naglasio je da je u tom smislu jedan od zadataka države da podstiče tražnju koja je zbog pandemije u zastoju, i to kako investicionu, tako i finalnu.

Investiciona se odnosi globalno na aktivnosti države u cilju povećavanja javnih investicija, a Srbija je u tom cilju svoju strategiju razvoja i u prethodnom pariodu bazirala na javnim investicijama, pre svega u infrastrukturu, fizičku i digitalnu, objašnjava Đuričin.

- Drugi način je preko stranih direktnih ulaganja koja dosta lekovito deluju na kapitalni bilans, s obzirom na to da smanjuju deficit u kapitalnom bilansu. Tako da, pored aktivnosti koje se povećavaju dolaskom stranih kompanija u Srbiju, mi imamo jedan makroekonomski pozitvan efekat, a to je smanjivanje deficita kapitalnog bilansa - naveo je profesor Đuričin.

Dodao je da pošto je država dosta učinila da investicionu tražnju poveća svojim merama, ostao je segment finalne tražnje, a to su roba i usluge koje građani konzumiraju, pre svega hrana, energija i transportne usluge.

- U svakom slučaju, mi u privrednoj strukturi imamo preduzeća različitog nivoa integrisanosti, tako da podsticanje tražnje "udebljavanjem" novčanika nije mala stvar - ocenio je Đuričin.

Objasnio je da se to postiže nizom mera od kojih je jedna delimična isplata plata za preduzeća koja imaju probleme u održavanju proizvodnje kako ne bi bilo otpuštanja zaposlenih, a druga je tipičan "helikopter novac" (Helicopter money), odnosno davanje novca punoletnim građanima.

- Te mere su takve da podstiču agregatnu tražnju, vraćaju se kroz poreze u budžet, i ako država ima fiskalni prostor za te mere ili da se kreditno zaduži emitovanjem obveznica suverenog duga, onda može da se i ta mere sprovede - rekao je Đuričin Tanjugu.

Naglasio je da je pritom veoma važno da se zadrži kratkoročna likvidnost države kada se zadužuje, jer sve te mere koštaju, a mi taj novac ne možemo da štampamo, kao što to rade države rezervnih valuta.

S druge strane, dodao je Đuričin, mora se održavati i dugoročna likvidnost i to merama ekspanzije proizvodnje i restrukturiranja privrede.


Novac za vakcinisane nekonvecionalna mera

O najavi davanja 3.000 dinara građanima koji su se vakcinisali, kaže da je reč o nekonvencionalnoj meri koja je mnoge iznenadila.

- U njoj vidim posvećenost Vlade da poveća stepen vakcinisanosti stanovništva, s obzirom na to da se Vvlada opredelila da u što kraćem roku vakciniše kritičnu masu stanovništva i samim tim uspori mutaciju virusa, što je dugoročni cilj. I smanji zaražavanje, što je kratkoročni cilj - ocenio je Đuričin.

On je i tu meru stavio u isti rang sa podelom novca svim punoletnim građanima.

- I to je neka vrsta "helikopter novca" mere, s ciljem da se podstaknu ljudi da se vakcinišu, a da se nešto malo potroši i da se kroz poreske prihode i napuni budžet, ali to su više simbolične stvari nego što deluju na ravnotežu budžeta, što je Ministarsatvu finasija najvažnije - ocenio je Đuričin.

Dodao je da to doživljava kao jednu u skupu mera koja je nekonvecionalna, kako je rekao, "malo simpatična".

- Pa, ako bude delovala na stanvništvo, cilj će biti ostvaren. A ako ne bude delovala, moraće da bude smišljeno nesto drugo - dodao je on.

- U svakom slučaju, ako već imamo potreban uslov da imamo vakcine, i ako smo se kao država opredelili u srednjem roku da proizvodimo vakcine, onda je važno da, pre svega, mi, građani Srbije te vakcine koristimo. Jer, struka je pokazala da je to u ovom trenutku rešenje, dok se ne pojave lekovi - rekao je profesor Đuričin.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Finansije, IT, Telekomunikacije

Narodna banka Srbije i Rakuten Viber razgovaraju o mogućnostima saradnje u oblasti instant plaćanja

Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković sastala se s predstavnicima kompanije Rakuten Viber (Vajber) radi razmatranja saradnje čiji bi rezultat bilo povezivanje funkcionalnosti ove aplikacije i servisa IPS NBS sistema, na korist svih građana Republike Srbije. Sistem za instant plaćanja (IPS NBS sistem) uveden je 2018. godine, prvi u regionu i među prvima u svetu. - Danas više od četiri miliona korisnika aplikacija mobilnog

16.04.2024.  |  Vesti

Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?

16.04.2024.  |  Vesti

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.