NavMenu

Svetska banka predviđa rast srpske ekonomije od 5% u 2021.

Izvor: Beta Utorak, 27.04.2021. 12:44
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: archerix/shutterstock.com)Ilustracija
Svetska banka (SB) predviđa privredni rast Srbije u ovoj godini od 5%, izjavio je danas glavni ekonomista te banke u Srbiji Lazar Šestović.

- Naša procena je da će i dalje rast srpske ekonomije biti blizu nekog svog srednjoročnog trenda koji je zabeležen u prethodnih nekoliko godina, oko 3,5 do četiri procenta godišnje - kazao je Šestović na onlajn predstavljanju izveštaja SB o ekonomskim pokazateljima zemalja Zapadnog Balkana.

On smatra da su osnovi faktori koji mogu da ugroze ovaj scenario - šta će se dešavati na međunarodnom tržištu i u okruženju, potom da li će doći do rasta kamatnih stopa i cene zaduživanja, kako će se kretati tražnja za robom iz Srbije, zainteresovanost stranih ulagača za investiranje u Srbiju, kao i iznos doznaka iz inostranstva.

Dodao je da postoji mnogo toga što Srbija može sama da uradi, kako bi poboljšala izglede za rast, poput daljeg poboljšanja poslovnog okruženja kako bi se povećale investicije i otvorila više poglavlja u procesu EU integraija.

Šestović je ukazao da nije bitno misliti na rast BDP-a kao takav, već raditi na tome da bude okrenut ka očuvanju životne sredine, na racionalnoj upotrebi prirodnih resursa, manjoj emisiji zaguđujućih materija i pomoći privredi i infrastrukturi da se učine otpornijim na uticaj klimatskih promena.

- Agenda zelenog rasta je nešto što treba da se ugradi u svaki budući pokušaj poboljšanja rasta na srednji rok - kazao je Šestović navodeći da je potrebno da se radi koordinirano i da sve politike u oblasti zaštite životne sredine, subvencija, poreskog sistema, na svim nivoima vlasti, stimulišu manju potrošnju prirodnih resursa, promovišu upotreba obnovljivih izvora energije, smanjenje zagađenja.

Na pitanje da prokomentariše visinu deficita u budžetu Srbije, koji je usvojen rebalansom za 2021. godinu, on je naveo da je rebalans urađen kako bi se omogućio novi paket podrške privredi.

Šestović smatra da deficit nije zabrinjavajući, jer nije posledica izmena nekih politika na srednji rok, ali je ocena SB da je možda trebao da bude malo manji ove godine, kako bi bio manji uticaj na javni dug.

U SB se nadaju da je veći deficit trenutna posledica pomoć privredi kako bi se smanjili negativni efekti pandemije i da će sledeće godine biti manji.

- Smatramo da je to s jedne strane potrebno, da bi se dalje promovisao rast i opravak od prošlogodišnjih dešavanja, ali verovatno je moglo da se uštedi na određenim merama. Bolje je da se pruže ciljane mere podrške, kako u smislu sektora i vrste preduzeća koje je dobijaju, kao i grupa stanovnišva - kazao je on.

Dodao je da je drugi razlog za povećanje deficita dalje ulaganje u infratstrukturu, što je ocenio kao dobro, jer Srbija je imala ranijih godina nizak nivo javnih investicija.


Šef Kancelarije SB u Srbiji Stiven Ndegva kazao je da je region Zapadnog Balkana tokom trajanja pandemije koronavirusa imao mnogo bolje ekonomske rezultate od zemelja članica Evropske unije, a Srbija je među tim zemljama bila znatno bolja od svih njih zajedno.

- Kada se gleda bliska budnućnost, oporavak se čini da je na pravoj putanji. Izgleda de će Srbija imati obećavajuću 2021. godinu i očekujemo povratak u normalni, planirani rast nakon toga - kazao je Ndegva.

Pohvalio je Vladu Srbije na do sada obavljenom poslu, pre svega u obuzdavanju pandemije u oblasti zdravstva, navodeći i da je važno koliko otpornosti srpska ekonomija pokazuje u poslednje vreme.

On je istakao da sve to ne bi bilo moguće da nije bilo reformi sprovodenih u poslednjih nekoliko godina u Srbiji.

Naveo je da su one pomogle izgradnji snažnih fiskalnih osnova, što je omogućilo državi da uđe u pandemiju sa snažnim finansijskim resursima, kako bi mogla da se izbori sa iznenadnim povećanjem rashoda i troškova i podrži velike pakete stimulacije i pomoći ekonomiji, kako bi kompanije ostale otvorene, a radna mesta sačuvana.

Po njegovim rečima, Svetska banka je zainteresovana da nastavi da radi sa Vladom Srbije na ekonomskom oporavku i kroz zelenu tranziciju, te da se u rast uključe marginalizovane i osetljive grupe.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.