Ilustracija (Foto: Billion Photos/shutterstock.com) Predloženim rebalansom budžeta za 2021. godinu napravljen je zaokret u fiskalnoj politici jer je veoma snažno povećan budžetski deficit, što će za posledicu imati rast javnog duga, upozorio je danas Fiskalni savet Srbije.
- Nakon rekordno velikog deficita države u kriznoj 2020. godini od 8,1% bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno oko 3,7 mlrd EUR, budžetom za 2021. bilo je planirano da se javne finansije Srbije uvedu u nešto mirnije vode, ali svega nekoliko meseci posle početka tekuće godine od takve fiskalne politike potpuno se odustalo - naveo je Fiskalni savet u oceni Predloga rebalansa budžeta.
Dodaje se da je predloženim rebalansom predviđeno da deficit Srbije umesto 2,9% BDP-a, ili oko 1,5 mlrd EUR, iznosi 6,9% BDP-a ili oko 3,5 mlrd EUR.
Ukazano je da će se povećanje fiskalnog deficita preko dva puta, odnosno za dve milijarde evra u odnosu na prvobitni plan, finansirati novim zaduživanjem zemlje, što će odložiti stabilizaciju javnog duga u odnosu na BDP.
Ističe se da će tako planiranim deficitom javni dug tokom 2021. nastaviti da raste u odnosu na BDP sa 58,2% BDP-a na nivo od 61 do 62% BDP-a na kraju godine "što je preterano veliko zaduženje za Srbiju".
Više od polovine planiranog povećanja deficita, oko 1,2 mlrd EUR, odnosi se, kako se navodi, na budžetske troškove sprovođenja novog paketa antikriznih mera, dodatnih 200 mil EUR čine povećani troškovi za zdravstvo, oko 330 mil EUR odnosi se na rashode za infrastrukturu, a oko 370 miliona je povećanje rashoda Ministarstva odbrane za nabavku naoružanja, ali i povećanje plata zaposlenih.
Fiskalni savet je ocenio troškove za naoružanje "upitnim u vreme zdravstvene krize".
Najbolja strana predloženog rebalansa je, kako se ocenjuje, snažno povećanje ulaganja države u infrastrukturu jer efikasno podstiče privredni rast, a za tim postoji i potreba jer je stanje osnovne infrastrukture u Srbiji veoma loše.
- Posebno je dobro to što se preko trećine novih ulaganja odnosi na zaštitu životne sredine, a opravdan trošak je i za zdravstvo - naveo je Fiskalni savet.
Dodaje se da je "načelno dobro to što Vlada donosi novi antikrizni paket mera podrške privredi i stanovništvu jer epidemija i dalje traje i jedan broj preduzeća i građana Srbije još uvek je finansijski ugrožen, ali je glavna mana ovog paketa to što se ubedljivo najveći deo sredstava privredi i stanovništvu daje potpuno neselektivno i onima kojima nisu potrebna".
Zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE) povećale su deficit, uglavnom u rasponu od jedan do dva odsto BDP-a, a Srbija četiri odsto, podsetio je Fiskalni savet.
- Rebalans će imati primetan efekat na ubrzanje rasta BDP-a koji bi u 2021. mogao da premaši pet odsto, međutim, isti efekat mogao se ostvariti i uz mnogo manji deficit - naveo je Fiskalni savet.
Veoma je problematičan, kako se ocenjuje, deo paketa državne pomoći od oko 600 miliona evra koji omogućava isplatu polovine minimalca tri meseca po zaposlenom, a za koju mogu da se prijave privatna preduzeća i koja nemaju probleme u poslovanju zbog pandemije, a među kojima su apoteke i maloprodajni lanci.
Ističe se da u slučaju da je Srbija poput drugih zemalja CIE napravila objektivne kriterijume za selekciju preduzeća koja mogu da dobiju pomoć, moglo da se uštedi i smanji zaduživanje zemlje u 2021. za oko 300 mil EUR.
I isplata identične i neselektivne pomoći građanima od 60 EUR je, kako se navodi, veoma loša mera fiskalne politike.
- Visok fiskalni deficit i rast javnog duga koji se planiraju u 2021. nisu samo posledica predloženog rebalansa već i nekih grešaka koje imaju svoj koren od ranije. Jedna od takvih grešaka je prekomerno povećanje zarada u javnom sektoru - naveo je Fiskalni savet.
Podsetio je da su plate u javnom sektoru neposredno pre krize bile snažno i ekonomski neopravdano povećane za oko deset odsto, pa ih je u 2021. godini, kako je ocenjeno, trebalo zamrznuti ili dozvoliti minimalno usklađivanje kao što su radile druge zemlje CIE.
Fiskalni savet je istakao da postoji mogućnost, ali i potreba da se tokom godine naprave značajne uštede i fiskalni deficit sa sedam odsto BDP-a svede na ispod šest odsto zbog nešto bolje naplate javnih prihoda od plana ili slabija realizacija nekih planiranih projekata, kao i manjeg broja prijavljenih preduzeća za pomoć, a neki projekti mogu i da se odlože, kao što je izgradnja aerodroma u Trebinju.