Svetska banka povećala prognozu rasta crnogorske ekonomije na 7,1%
U SB ovogodišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) očekuju usled niske baze i pod pretpostavkom da se turizam oporavi na 55% nivoa iz 2019. godine.
- Predviđa se da će se ukupni izlazni gubitak u potpunosti nadoknaditi tek 2023. godine, kada se očekuje rast ekonomije od 3,5% - navodi se u objavljenom izdanju ažuriranog ekonomskog izveštaja SB za region u koji je agencija Mina-business imala uvid.
Predviđa se da će završetak uvozno zavisne deonice auto-puta i jači izvoz, predvođen oporavkom turizma, smanjiti deficit tekućeg računa na 13 i deset odsto u narednoj i 2023. godini.
SB je navela da je crnogorska ekonomija u prošloj godini pala 14,9%. Takođe, za narednu godinu prognozirala je jačanje ekonomije od 4,5%, što je više u odnosu na prognozu iz januara kada je prognoziran rast od 3,9%.
- Crna Gora je pretrpela vrlo duboku recesiju u prošloj godini, koja se procenjuje na 15%. Kriza je razotkrila strukturne izazove i ranjivosti Crne Gore, preokrenuvši ekonomske i socijalne dobitke poslednjih godina - navodi se u izvještaju SB.
U te ranjivosti spadaju, kako su rekli, nedostatak fiskalnog prostora, mala proizvodna baza i niska diverzifikacija ekonomije, slabosti poslovnog okruženja, a u budućnosti i socijalne nejednakosti.
- Crna Gora je prošle godine doživela prvu demokratsku promenu vlasti. Nova Vlada posvećena je ubrzanju reformi, jačanju vladavine zakona i borbi protiv korupcije. Ovo, zajedno sa jakim fiskalnim i upravljanjem dugom, kao i nezavisnim i odgovornim državnim institucijama, omogućilo bi inkluzivniji i rast vođen privatnim sektorom, kao i efikasno pružanje usluga građanima - rekli su iz SB.
Iz banke su podsetili da je u decembru prošle godine Crna Gora emitovala emisiju obveznica od 750 mil EUR sa kamatnom stopom od 2,875% za predfinansiranje dospjelih dugova i ovogodišnjeg fiskalnog deficita.
U SB prognoziraju da će će javni dug Crne Gore, koji je u prošloj godini iznosio 104,8% BDP-a, vratiti na nivo pre krize 2023. godine.
- Ta putanja smanjenja duga može biti strmija ili ravnija, u zavisnosti od Vladinih srednjeročnih budžetskih planova, koji su još nepoznati - rekli su iz SB i dodali da su sprovođenje zdrave i verodostojne fiskalne politike imperativ održivosti duga.
Javni dug će, prema prognozama SB-a, u ovoj godini da iznosi 90,1% BDP-a, a naredne godine 82,3% BDP-a. SB predviđa da će se javni dug smanjiti 2023. godine na 77,7% BDP-a.
Izgledi za zapošljavanje, kako su naveli, ostaju visoko neizvesni i zavisiće od oporavka radno-intenzivnih sektora.
Predviđa se da će se stopa siromaštva smanjiti na 17,9% u ovoj godini.
- Kako bi se ubrzao oporavak i održao inkluzivni rast i smanjenje siromaštva, Crna Gora mora zadržati makroekonomsku stabilnost, osigurati efikasnost pružanje javnih usluga i pažljivo upravljati prirodnim resursima - rekli su iz SB.
U izveštaju SB se navodi da će ekonomije rastućih i zemalja u razvoju u regionu Evrope i centralne Azije ove godine ostvariti rast od 3,6%, zahvaljujući oporavku izvoza i stabilizaciji cena industrijskih proizvoda, što delimično neutrališe ponovno rasplamsavanje pandemije krajem prošle godine.
- Umeren rast u ovoj godini uslediće nakon kontrakcije od dva odsto u prošloj godini, zbog poremećaja prouzrokovanih Covid-19. Ekonomski pad je bio manji od predviđenog usled oporavka Turske, koji je bio snažniji od predviđenog, i otpornosti Rusije, kao dve najveće ekonomije u regionu - navodi se u izveštaju.
Oporavak industrijske proizvodnje, povećana izvozna potražnja, veće cene roba i fiskalna i monetarna podrška doprinjeli su ostvarivanju takvog rezultata.
Najteže su pogođene ekonomije koje u velikoj meri zavise od usluga i turizma, imajući u vidu da su mere socijalnog distanciranja i ograničenja kretanja dovele do trajnijeg slabljenja.
Očekuje se da će stopa regionalnog rasta u narednoj godini dostići 3,8%, kako efekti pandemije budu postepeno slabili, a trgovina i investicije ubrzavale rast.
- Takođe, očekuje se da će pandemija poništiti makar pet godina rasta prihoda po stanovniku u nekoliko ekonomija u regionu i povećati broj siromašnih, u velikoj meri usled gubitka radnih mesta - zaključuje se u izveštaju.
Naš izbor
Top priče
16.04.2024. | Vesti
Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?
Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen
17.04.2024. | Agro
Danska finansira stočarima dodatak za stočnu hranu koji smanjuje emisije metana
17.04.2024. | Agro
eKapija+
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
MOL Serbia otvorio novu servisnu stanicu
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
16.04.2024. | Vesti
Želite da uložite u luksuznu nekretninu? - Vodite računa da ispunjava ove uslove
16.04.2024. | Vesti
12.04.2024. | Industrija
Zlato kao večni simbol vrednosti - Zlatne poklon pločice savršen izbor za posebne trenutke
12.04.2024. | Industrija
Poslovne šanse
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
16.04.2024. | Građevina
Bor traži izvođača za arhitektonske građevinske radove u obdaništu Crvenkapa
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Građevina
Kikinda traži izvođača radova za izgradnju atmosferske kanalizacije
16.04.2024. | Građevina
15.04.2024. | Vesti
Prodaje se imovina tri preduzeća iz Trstenika
15.04.2024. | Vesti