Zašto ulagati u Srbiju - Šta strani investitori vide kao dobro, a šta im smeta i šta država čini da ih privuče
Govoreći na panelu "Poslovno okruženje Srbije -Zašto investirati u Srbiju?" koji su organizovali Slovenački poslovni klub, hrvatski poslovni klub i organizacija BNI Srbija, Gazdić je kazao da je sve to omogućilo masovniji dolazak kapitalno i tehnološki intenzivnijih investitora, koji zapošljavaju veći broj ljudi nego ranijih godina, te da 60% investitora čine oni iz automobilske industrije, koji donose i nove tehnologije iz te oblasti.
Prema njegovim rečima, Srbija se u regionu sve više pozicionira kao zemlja sa jednostavnijim početkom poslovanja za strane investitore.
- Svaki investitor u RAS-u dobija svog prodžekt menadžera koji ga vodi kroz proces investiranja. U isto vreme, pokušavamo i da domaća MSP podignemo na nivo da budu sertifikovani dobavljači velikih investitora – naveo je Gazdić.
Ističe da nas ka stranim investotrima guraju i različite krize u svetu.
-
Svedoci smo da evropske kompanije koje su imale masu operacija na istoku sada gledaju da budu bliže evropskim kupcima, i taj trend je vidljiv u strukturi stranih investicija u Srbiji – rekao je Gazdić.
Dodao je i da je, pored zemalja EU kao najvećih investitora, poput Nemačke, Francuske i Italije, primetan i trend dolaska investitora sa dalekog istoka, najviše iz Japana i Kine.
Kao još jednu pogodnost srpskog tržišta Gazdić je naveo međudržavne ugovore vezane za slobodan protok robe kapitala i ljudi, pogotovo u delu carinskih propisa, sa EU, zemljama Cefte, Efte, Rusijom, Belorusijom, Kazahstanom i Turskom, kao i preferencijalni režim sa SAD, Japanom i Australijom.
- To je od velike koristi investitorima, ako uzmemo u obzir da, sem izraela, još jednio Srbija pruža mogućnost da se izvozi roba bez carina i na istok i na zapad, na tržište koje ukupno broju 1,3 milijarde ljudi – podvukao je Gazdić, dodavši da izvoznim šansama iz Srbije na ruku ide i povoljan geofrafski položaj naše zemlje, kao i činjenica da se u poslednje vreme mnogo radi na razvoju saobraćajne infrastrukture. Kao dodatni bebefit naveo je i podsticaje za investore, koji se, kako je kazao, prilagođavaju svakom investitoru ponaosob, bilo da je reč o keš komponenti, poreskim olakšicama ili olakšicama vezanim za zemljište i potrebnu infrastrukturu.
Govoreći o kritikama na račun ovih podsticaja, on je izneo podatak da od 225 država članica UN, 195 ima neku vrstu podsticaja za strana ulaganja.
- Sve nabrojano, rezultiralo je time da u poslednjih 4-5 godina imamo visok upliv stranih direktnih investicija, između tri i četiri milijarde evra svake godine, dok recimo Poljska, koja je veća od Srbij, godišnje privuče dve milijarde – zaključio je Gazdić, podsetivši da je Srbija i prošle godine, u kriznoj godini, privukla 3,1 mlrd EUR direktnih ulaganja. Đorđe Andrić, rukovodilac Centra za podršku investicijama i javno privatno partnerstvo Privredne komore Srbije, govorio je o javno-privatnom partnerstvu kao šansi za investitore.
On je podsetio da je Zakon o javno privatnom partnerstvu koji je donet 2011. otvorio mogućnost saradnje javnog i privatnog sektora, te da se sa petnaestak javno-privatnih ugovora na početku sada stiglo do cifre od 90.
- Javno-privatno partnerstvo uglavnom koriste lokalne samouprave za finansiranje novog javnog osvetljenja, javni transport i finansiranje javnih garaža, s obzirom da nemaju mogućnost da se same finansiraju veće projekte – naveo je Andrić i dodao da je javno-privatno partnerstvo još uvek relativno neiskorišćen potencijal u Srbiji, ali da sve institucije rade na tome da ga što više promovišu među lokalnim samoupravama.
On je naveo i koja su to četiri koraka koja vode do ugovora javnog-privatnog partnerstva: priprema projekta, dobijanje saglasnosti javnih tela, zatim, izbor privatnog partnera kroz javnu nabavku i zaključivanje ugovora, i najzad, implementacija ugovora.
Kao rukovodilac Centra koji se bavi i investicijama iz dijaspore, Andrić je kazao da je u decembru potpisan dokument kroz koji Komora želi da ponudimo investicione mogućnosti za ulaganje dijaspore u Srbiju, kako bi se ona više vezala za maticu.
- Mi jesmo šampioni u privlačenju grinfild investicija u svetu u poslednjih 3 godine, ali, s druge strane, dijaspora više šalje sredstava u Srbiju nego što dobijamo od stranih investicija i zato je važno vezati dijasporu i omogućiti joj da investira – rekao je Andrić i dodao da će PKS ulagačima iz dijaspore kroz program za povezivanje firmi sa nemačkog govornog područja sa srpskim, omogućiti mentorstvo, izvoz i svaku drugu potrenu pomoć.
Govoreći iz ugla slovenačkih i hrvatskih investitora u Srbiji, Alexander Samonig, ECOVIS SEE doo, West Balkan Partner, pohvalio je poreske stope u Srbiji koje su, kako je rekao, vrlo atraktivne i dvostruko niže od onih u Nemačkoj na primer, kao i promene u računovodstvu vezane za dostavljanje statističkih bilansa i digitalni sertifikat.
S druge strane, kako je rekao anti-money laundering pravilo pravi velike troškove investitorima, koji nekada idu i preko 5.000 EUR i blokiraju poslovanje.
- Mučna tema je i povraćaj PDV-a. To u Srbiji kao da nije moje pravo nego se moram boriti za to, a sam povraćaj potraje i 3-5 godina, što nije dobro za poslovanje – naveo je Samonig.
Kao još jedan problem on je istakao i obavezu plaćanja poreza i doprinosa za direktora prilkom osnivanja firme, što je kako je rekao, ranije bilo rešeno tako što direktor i osnivač nisu bili ista osoba, kao i Zakon o poreklu imovine koji nalaže poresku kontrolu ukoliko se imovina u roku od tri godine uveća za više od 150.000 EUR preko zvanične zarade.
- Plašim se da će tu biti puno sudskih sporova. To stvara nesigurnost za poslovanje i otvara problem pravednosti – ocenio je Samonig.
B. P.
Naš izbor
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
22.04.2024. | Vesti
Nemački maloprodajni lanac Mix Markt 29. aprila otvara prve prodavnice u Srbiji na tri lokacije
22.04.2024. | Vesti
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Umesto restorana "Bagdala" u Kruševcu se planira gradski hotel
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina