NavMenu

Mladi luk isplativ, ali zahtevan za proizvodnju

Izvor: Agroklub Petak, 19.03.2021. 09:10
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / enrevanche)Ilustracija
Među omiljenim salatama, i jedna od neizostavnih namirnica na domaćoj trpezi, jeste mladi luk koji rado kupujemo, a koga već ima u prodaji. Posebno je aktuelan u nedostatku svežeg i sirovog povrća koje nam stiže u narednim nedeljama i mesecima. Ali, kako izabrati najkvalitetniji i, pre svega, zdrav i domaći?

Te savete, kao i koliko je zahtevna sama proizvodnja, u razgovoru za Agroklub, podelila je povrtarka iz Sovljaka kod Uba Danijela Damnjanović.

- Dobar luk se prepoznaje po perima. Ukoliko su jako zelena i bez fleka, možemo da zaključimo da je reč o zdravom luku. Donji deo bi trebalo da bude skroz beo, bez mrlja. Ako ima mrlja i čudnih boja, to ukazuje da je bilo dosta bolesti, nedovoljno zaštite i da u samoj proizvodnji nešto nije urađeno kako treba - objašnjava Damnjanovićeva.


Sve ide na veliko

Kako kaže, nastoji da takav proizvod i plasira na tržište. Njeni plastenici već su puni mladog luka spremnog za prodaju, a kao i nekoliko godina unazad, svoj put završiće u Novom Sadu gde dvojici većih sagovornica predaje sav rod.

- Odlučila sam se da prodajem tako na veliko, jer je jednostavnije. U jednoj porudžbini spremam 1.000 do 1.500 veza, to nije malo i lakše je ovako, jer svakog drugog dana pripremam novu porudžbinu. Sa ovom dvojicom kupaca imam odličnu saradnju već nekoliko godina, zadovoljstvo je obostrano - navodi.

Trenutno vezicu luka od četiri struka prodaje za 25 dinara. Ta cena je, ocenjuje, dobra i može da nadomesti troškove ulaganja i proizvodnje, ali i da obezbedi određenu zaradu.

- Kada pogledam ulaganje, sam rad i trud, seme, zaštitu, prihranu, vodotopiva đubriva, zadovoljna sam cenom, uklapam se i da zaradim. Ispod 25 dinara za jednu vezu, ne bih uspela da ostvarim profit - ukazuje Damnjanovićeva.

Šest godina u ovoj proizvodnji pokazalo joj je da, kako kaže, mladi luk može biti isplativ, ali samo ako je proizvođač posvećen i svakodnevno prisutan u plasteniku, kao i u pripremi za plasman.

- Može se dobro zaraditi, posebno ako se prodaje na veliko. Ali, to zahteva i redovan rad. Suprug radi sa mnom, pomažu i roditelji, kao i naše dve ćerke i sin koji su mali još uvek. Svi pomažu oko čišćenja, pranja, vezivanja, pakovanja. Radnike nemamo i mislim da nam se, sa njima, ne bi isplatilo - kaže Damjanovićeva.


Proizvodnja iz krupnog arpadžika

Iako se može sejati ili proizvoditi iz rasada, sagovornica Agrokluba ga proizvodi iz krupnog arpadžika, što je i najzastupljeniji način uzgajanja mladog luka na našim prostorima, a omogućava upravo da ova vrsta na trpezi bude već u ovim mesecima.

U četiri plastenika, dužine 25 i širine pet metara, svake godine posade 200 kg luka od kojih dobiju 15-16 hiljada veza na kraju sezone a rod se, napominje, ne menja iz godine u godinu, već su rezultati isti.

- Isti su zahvaljujući kalibraži 22, te znam da mi je i zarada sigurna. To je luk koji, kada stigne za čupanje, bude savršenstvo bez mane. Oni koji uzgajaju onaj sa manjom kalibražom dostignu vezu od 100 grama, sa kojom se svakako može krenuti u prodaju, ali ja sa ovom 22, dođem do 200 grama vezice - ukazuje povrtarka.

Mnogi povrtari, primećuje, ne pridaju značaj tome da li je luk sitan ili krupan već im je prioritet popunjavanje plastenika. Ali, prema njenom mišljenju, to nije najbolje rešenje.

- U želji da popune prostor, uzmu sitniju kalibražu, ali ova 22 omogućava da rod stigne baš sada kada je najviše i tražen - navodi.


U zaštiti od mraza prednost plastenika

Sama proizvodnja, od sadnje do nicanja, nije nimalo jednostavna i laka, dodaje sagovornica Agrokluba.

- Mora se otkloniti trava, ako je ima, da se isprska da ne bi bilo korova, kad nikne mora se takođe voditi računa, davati prihranu na vreme, zalivati, zaštititi od crva - navodi Damnjanovićeva.

Poseban problem mogu predstavljati mrazevi, koji u zimskim mesecima mogu biti izuzetno jaki. Zato je plastenička proizvodnja, u tom slučaju, u prednosti.

- Ako i dođe do toga, dupliramo najlone, ja ne pokrivam luk agrilima da se pera ne bi lomila i da bih sačuvala kvalitet - dodaje ona, a ove godine, na sreću, taj problem nije imala.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Brojni auto-servisi ne rade više punjenje klima - Da li će građani imati gde da pripreme kola za leto i koliko će to da košta?

Građanima Srbije ovog leta biće teže da servisiraju klima uređaje u svojim automobilima. Razlog za to je što veliki broj auto-servisa obustavlja pružanje ove usluge, jer nemaju sertifikat na osnovu koga bi mogli nabavljati freon i proći inspekcijsku kontrolu. Naime, Ministarstvo zaštite životne sredine je još 2016. godine donelo uredbu da pravna lica i preduzetnici koji klimatizuju motorna vozila moraju imati Sertifikat B. Taj

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.