NavMenu

Zbog korone u EU bez posla ostalo šest milion ljudi

Izvor: Tanjug Ponedeljak, 15.03.2021. 10:52
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: KieferPix/shutterstock.com)Ilustracija
Kriza koronavirusa imala je uticaj bez presedana na ekonomiju Evropske unije, kao i na tržište rada i društvo u celini, pokazuje studija Evropske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uslova (Eurofound).

Prema rezultatima istraživanja ove agencije, sa sedištem u Dablinu, "do proleća 2020. godine u EU je bilo zaposleno 5,7 miliona ljudi manje nego krajem 2019.", pri čemu se stopa nezaposlenosti u 27-članom bloku povećala sa 6,6% na 6,7% a u istom periodu.

Tokom 12 meseci do početka proleću 2020. godine, zaposlenost u EU opala je za 2,4%, broj nedeljnih sati onih koji su i dalje radili bio je manji za skoro jedan sat, a udeo zaposlenih sa ugovorom o radu koji nisu radili se više nego udvostručio, na 17%, prenosi Russia Today.

- Do jula 2020. godine, gotovo 50%radnika EU prešlo je na potpuni ili delimični rad na daljinu, otvarajući nove "rukavce" na tržištu rada, pri čemu su visokoobrazovani i oni u urbanim sredinama bili u boljoj poziciji da rade od kuće - navodi se u studiji.

Mladi su pretrpeli najoštriji pad zaposlenosti, dok su radnici u dobi od 25 do 54 godine i stariji radnici muškog pola uglavnom imali skraćeno radno vreme.

Takođe su registrovane značajne razlike u pogledu uslova rada među državama članicama EU, a najteže pogođene pandemijom su bile Francuska, Poljska, Italija i Grčka, dodaje se u izveštaju.

- Tokom globalne finansijske krize 2008–2010. najveće gubitke su pretpeli zaposleni sa srednjim primanjima, dok je kriza kovid-19 do drugog kvartala 2020. u najvećoj meri pogodila najniže plaćene radnike - konstatuje Eurofound.

Ova fondacija predviđa da će stopa nezaposlenosti u EU porasti na 8,6% 2021. godine i da će se zadržati na 8% 2022.

- Uprkos širem uticaju pandemije na uslove života i rada u raznim sektorima privrede, ove stope su ipak ispod maksimalnih nivoa zabeleženih tokom globalne finansijske i ekonomske krize 2008–2010. - zaključuje se u studiji.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.