Upravljanje otpadom u Srbiji nije samo pitanje odgovornosti građana, već i države, pred kojom su veliki koraci u zaštiti životne sredine. To potvrđuju i podaci da se kod nas preradi tek 3% komunalnog otpada, dok je proces reciklaže tekstilnog otpada tek u najavi.
Poražavajuća slika u Srbiji, kada je reč o preradi tekstila. Ako nam je za utehu, globalno se manje od 1% proizvedenog tekstila reciklira u novi i da skoro 90% korišćene odeće u Evropi završi na deponijama ili u spalionicama.
Za tekstilni otpad odabrana je Opština Bački Petrovac, što zbog činjenice da je prva u Vojvodini u primarnoj reciklaži, što zbog velikog proizvođača koji posluje u toj lokalnoj samoupravi.
- Mi smo u prvoj fazi, u vezi je sa najjednostovanijim vidom reciklaže i taj centar bi trebalo da bude u Bačkom Petrovcu. Već su napravljeni dogovori sa vlasnikom, logistička podrška je obezbeđena od strane lokalne samouprave, takođe Vlada na čelu sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine će pružiti podršku, a paralelno je planiran i pogon u Aleksincu - kaže Arijan Avramov, Regionalna privredna komora Novi Sad.
Na području Južnobačkog okruga radi oko 150 privrednih društava u kojima je zaposleno 3.000 radnika. Potrošačima su na usluzi kako njihovi, tako i proizvodi brojnih stranih proizvođača. Procene su da svako domaćinstvo u Srbiji ima u proseku oko 230 kg tekstila, počevši od garderobe, posteljine, zavesa i podnih obloga. Na osnovu tog podatka nameću se dva pitanja: racionalne potrošnje i adekvatnog zbrinjavanja otpada.
Zbrinjavanje tekstilnog otpada je veliki imperativ pre svega za zakonodavca u nadi da će se koliko toliko ublažiti poražavajući podaci, a jedan od njih da se mesečno u Srbiji registruje oko 500 tona tekstilnog otpada. Tekstilna industrija je itekako prosperitetna, pa pored činjenice da smo u vrhu svetske proizvodnje čarapa, trebalo bi da budemo prepoznatljivi i po recklaži otpada, poštujući principe cirkularne ekonomije.