NavMenu

Uzgoj lešnika iz ličnog iskustva - Kako izbeći greške i višestruko zaraditi

Izvor: Agrosmart Četvrtak, 18.02.2021. 11:50
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Valentyn Volkov/shutterstock.com)Ilustracija
Uzgoj leske je poslednjih godina doživeo veliku ekspanziju, prvenstveno zato što je lešnik tražen u konditorskoj industriji. Ipak, reč je o investiciji za budućnost, kod koje se greške skupo plaćaju i teško ih je kasnije ispraviti.

Dva prijatelja, Vladimir Perišić i Srećko Ilić iz Obrenovca započeli su svoju priču sa lešnicima 2007. godine. Srećko je dobio jednu parcelu od svog dede u selu Ušće, te su odlučili da zajedno ulože u sadnice leske. U to vreme, tek su počela govorkanja kako je isplativo gajiti lesku i oni su praktično, kako sami kažu, uleteli "grlom u jagode".

Ne znajući ništa o tome i sa vrlo malo literature na ovu temu morali su da budu snalažljlivi. Srećom, u selu je tada radio PKB kombinat koji je imao velike zasade jabuke, a agronom Toma Stanišić pružio im je veliku podršku svojim znanjem i savetima, baš kad im je bilo najpotrebnije. To im je omogućilo da oforme zasad kako treba, a kasnije i da ga prošire.

- Počeli smo sa jednom parcelom na 1,2 hektara u jesen 2007. godine, a sada imamo tri zasada lešnika na gotovo šest hektara, sa oko 3.000 stabala. Uzgajamo žbunastu lesku, najviše Tonda Gentille della Langhe i Tonda Romana sorte. Od ostalih sorti zastupljeni su Rimski, Istarski dugi i Istarski okrugli lešnik. U najnovijem zasadu imamo manji broj Halskog džina – navodi Vladimir.

Svoju priču sa lešnikom, Vladimir i Srećko su započeli kao hobi. Priča se nastavila punih 14 godina i od njih je napravila uspešne uzgajivače leske, spremne da podele znanje i iskustvo sa drugima, baš kao što je to za njih učinio agronom Toma.


Koju sortu lešnika odabrati za uzgoj?

Ukoliko razmišljate o uzgoju lešnika ili proširenju zasada leske, preporuka ovog dvojca su sorte Tonda, a evo i zašto.

– Tondu preporučujemo svakom ko želi da se bavi uzgajem lešnika iz više razloga: prvo, najviše se koristi u konditorskoj industriji; drugo, otpornija je od drugih sorti na bolesti; treće, ima stabilan prinos koji ne oscilira iz godine u godinu i na kraju, vreme skupljanja je ograničeno pre svega na avgust i početak septembra, dok se sorte kao Rimski i Istarski skupljaju tokom septembra, kada rad može biti otežan zbog kiše – objašnjava Vladimir.

Osim toga, kasnije sorte (Rimski i Istarski) su podložne oscilacijama u rađanju.

– Iz našeg iskustva, svake druge godine, inače odličan rod se umanjuje, što se najnovijim metodama može preduprediti veštačkim oprašivanjem – kaže Vladimir.

Njima se nikada nije desilo da leska ne rodi.


Kolika su ulaganja u podizanje zasada leske po hektaru?

Ulaganja po hektaru zavise od nekoliko faktora i variraju. Treba dobro promisliti i sve staviti na papir.
Ulaganja u podizanje zasada oko 5.000 evra

– Prvo, neophodno je uraditi analizu zemljišta, jer ćete na taj način utvrditi u kojoj meri je potrebno đubrenje, pre oranja. Može se đubriti stajnjakom, glistenjakom ili mineralnim đubrivima. Ukoliko se ispostavi da je kvalitet zemlje loš, troškovi za đubrenje mogu ići i do 1.000 evra po hektaru. Međutim, ukoliko je kvalitet zemlje dobar – troškovi su oko 200 evra po hektaru – navodi Vladimir.

Kako sam kaže, duboko oranje nije neophodno, ali se preporučuje.

– Trošak za sadnice leske ne bi trebalo da prelazi 1.000 evra po hektaru, ali ne treba zaboraviti da zasad treba ograditi, pre svega zbog srna i zečeva, što u nekim slučajevima može da bude i najveća stavka, i do 2.000 evra. Mnogi koje znamo nisu ogradili i sada imaju velike probleme. Zatim, neophodno je navodnjavanje. Ulaganje je oko 1.000 evra po hektaru, ne računajući bunar. Koliko će vas koštati kopanje bunara zavisi, pre svega, od dostupnosti vode. Kod nas je voda bila na 20 metara i koštalo nas je oko 400 evra – kaže Vladimir.

Prema njegovim rečima, kada bi se podvukla crta, ako imate parcelu koja ispunjava uslove za uzgoj lešnika i sve uradite kako treba, ulaganje za podizanje hektara zasada leske iznosi najmanje oko 5.000 evra.


Najčešće greške pri zasnivanju zasada

Ne uraditi analizu zemljišta - U slučaju da je zemljište loše (previše kiselo ili bazno, ima nedostatak makroelemenata) nećete imati dovoljno dobar prinos, što, kako Vladimir navodi, možete da ustanovite posle 5-6 godina, a onda će biti kasno i preskupo popravljati kvalitet.

Odabir sorti - Uz glavne sorte neophodno je imati oprašivače i na to treba obratiti posebnu pažnju. Osim toga, nisu sve sorte leske pogodne za prodaju i tražene na tržištu.

Način sadnje - Česta greška je pregusta sadnja. Prema Vladimirovom iskustvu, sve gušće od 5*4m čini se na početku kao dobra odluka, ali posle 7-8 godina nećete imati dovoljno svetlosti u zasadu i prinos će početi da opada, baš u onim godinama kada leska stupi u pun rod.

– Neki voćari se u tom slučaju odlučuju na vađenje svakog drugog žbuna leske u okviru reda, što je izuzetno teško. Ipak, najbitnija stavka koju neko treba da uzme u obzir, pre podizanja zasada, jeste kontakt sa lokalnom zajednicom i izgrađivanje dobrih odnosa, jer jedna osoba ne može imati uspešan voćnjak bez pomoći sa strane – zaključuje Vladimir.


Troškovi održavanja

U prvim godinama održavanja zasada leske najbitniji su navodnjavanje, okopavanje i prihrana.

- Navodnjavanje je neophodno od prve godine, jer u slučaju sušnog proleća i leta prve godine može se desiti da izgubite veliki broj sadnica ili u najmanju ruku da one potpuno stagniraju. U zavisnosti od padavina navodnjavanje je neophodno od maja do avgusta, nekad je potrebno mlade zasade navodnjavati i u aprilu i septembru. Prihranjivanje imamo dva puta godišnje, zimsko i prolećno. Okopavanje je obavezno prve dve godine (od marta do septembra i do šest puta godišnje) – kaže Vladimir.

Što se tiče mašina i opreme, naš sagovornik ističe da, ukoliko imate jedan hektar ili manje, možete u prvim godinama proći i bez nabavke traktora, sa kosačicom koja se vozi. Ipak, ako imate zasad leske veći od 1 hektara, traktor i kosačica su neophodni, a za prve 2 godine eventualno i tanjirača.

– Okopavanje, orezivanje i zaštita prve 2-3 godine se rade ručno, a od četvrte godine potreban vam je i atomizer – objašnjava Vladimir.

Zaštita je neophodna, a najčešće štetočine u zasadima leske su, pre svega, surlaš i azijska stenica (poznata i kao smrdibuba), kao i biljne vaši i grinje. Sa vevericama nemaju problema, jer oko voćnjaka nema puno šume. Od bolesti najčešće su Monilija, bakterioza leske i trulež ploda.

– Za sakupljanje lešnika angažujemo jednog radnika, jer posedujemo usisivač u okviru Udruženja. Ostale stvari uspevamo, za sada, da odradimo nas dvojica. Ono što je važno i što hoću da naglasim, to je da smo uvek imali podršku ljudi iz sela, pogotovo kad su nam zasadi bili mlađi i to je jedna od najbitnijih stavki vezana za uspešno podizanje i održavanje voćnjaka – kaže Vladimir.

On ističe da pri planiranju treba uzeti u obzir i nove troškove koji dolaze 4-5 godina nakon početnog ulaganja, u vidu linije za krckanje, prostora za skladištenje. Ne treba zaboraviti usisivače, jer ručno skupljanje osim što povećava troškove, predstavlja i logistički problem, s obzirom da radne snage ima sve manje i da je sve skuplja.

Kako navodi, kada se saberu troškovi za održavanje lešnika u punom rodu, potrebno je između 600 i 1.000 EUR godišnje, ne računajući troškove sakupljanja lešnika, gde treba platiti radnu snagu, ako to ne radite sami ili nemate pomoć.



Koliki su prinosi?

Što se tiče prinosa, u prvom zasadu leske od 1,2 hektara, u punom rodu, prosečno sakupe oko 3,5 tone lešnika u ljusci. Zajedno sa drugim voćnjakom imali su prošle godine oko sedam tona, s tim da rod od trećeg, najnovijeg zasada očekuju tek sledeće godine.


Zašto je bolje skladištiti lešnik?

– Ukoliko imate uslova za skladištenje i čuvanje bolje je ne prodavati lešnik odmah posle skupljanja. Cena lešnika je najveća u toku leta, dok od septembra do prolećnih dana cena lešnika je najniža – otkriva nam Vladimir.

Lešnik se obavezno čuva u ljusci i može da traje i do dve godine. Nakon skupljanja je neophodno osušiti lešnik. Kako Vladimir navodi, u slučaju da imate manji zasad, nije vam potrebna sušara, već je dovoljno držati lešnik desetak dana na promaji.


Višestruka zarada od leske

Plantaže lešnika Ušće, kako se zove gazdinstvo Vladimira i Srećka, prodaje lešnik u ljusci, ali i očišćen.

– Prodaja nam nikada nije bila problem. Postoji više otkupljivača koji mogu otkupiti i sav rod u ljusci, ali mi se ipak odlučujemo da većinu naših proizvoda prodajemo očišćeno i "na malo" po nešto višoj ceni – navodi Vladimir.

U kontaktu su sa konditorskim fabrikama, ali za sada nemaju dovoljnu količinu za njihove potrebe, a imali su ponude i za izvoz.

– Sve češće se zainteresovani javljaju, tako da slobodno mogu reći da je nemoguće ne prodati lešnik – zadovoljno zaključuje Vladimir.

Osim što prodaju lešnik, vredan dvojac iz Obrenovca ima i svoju liniju za krckanje, te uslužno pružaju uslugu krckanja lešnika, a mogu da obrade količinu do jedne tone.

Pored toga, od njih možete nabaviti kvalitetne sadnice leske. Ne proizvode ih na veliko, već za uzgajivače koji imaju do jednog hektara. U ponudi su tri vrste lešnika sorte Tonda, sa oprašivačima, uz pružanje stručnih saveta o održavanju zasada iz njihovog bogatog iskustva.


Ulje i brašno od lešnika

Od ove godine, Vladimir i Srećko imaju u ponudi i gotove proizvode: ulje i brašno od lešnika koji se dobijaju hladnim ceđenjem. Proces hladnog ceđenja znači da nema rafinisanja i da ulje zadržava sve kvalitetne i zdrave sastojke koje ima lešnik.

Ulje lešnika je bogato vitaminom E i omega 6 masnim kiselinama koje mogu imati udela i do 80 odsto, a deluju na prevenciju kardiovaskularnih bolesti i poboljšanje funkcije mozga. Prodaje se u pakovanjima od 50 ml do litra.

Brašno od lešnika ne sadrži gluten i bogato je proteinima i vlaknima. Najveći broj antioksidanata se nalazi u opni lešnika koja u procesu hladnog ceđenja postaje deo brašna. Ima manje ugljenih hidrata od drugih vrsta brašna i zbog ovih svojstava idealno je za ljude koji su alergični na gluten. Može se koristiti i presno u blenderima pri pravljenju raznih napitaka, kao i u pravljenju vegetarijanskih burgera.


Da li je uzgoj lešnika isplativ posao?

– Gledano iz ugla proizvođača, koji se ovim poslom bavi već 14 godina, mogu da kažem da je uzgajanje leske isplativ posao i da postoji više opcija za zaradu – kaže Vladimir i dodaje – ali, ne treba se zanositi. Prvobitni period od 4-5 godina je vrlo problematičan, s obzirom na to da su te godine "čist minus", a rada ima puno. Kada dođete do prvog ozbiljnog prinosa onda imate nove troškove za mašine i infrastrukturu. Ko god želi da sadi lesku kako bi od toga imao dodatni ili glavni izvor prihoda treba da bude vrlo strpljiv i spreman na višegodišnje odricanje. Ko izdrži ceo ovaj period, onda se svakako neće pokajati što se ovim bavi – zaključuje Vladimir.

Vladimirov i Srećkov plan je da u narednoj godini prošire zasade leske na ukupno osam hektara.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

13.04.2024.  |  Finansije

Srbija i Crna Gora blagovremeno da potpišu sporazum o otvaranju graničnih prelaza sa tačkom spajanja u Boljarima

Potrebno je preduzeti aktivnosti u cilju blagovremenog potpisivanja sporazuma o otvaranju graničnih prelaza ili zajedničkog graničnog prelaza na budućem auto-putu, sa tačkom spajanja u Boljarima, između pograničnih opština Sjenica i Bijelo Polje. To je saopšteno na sastanku koji je održan u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore. To je drugi sastanak Mješovite crnogorsko–srpske komisije za praćenje sprovođenja sporazuma

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.