NavMenu

RETROSPEKTIVA 2020 - Investicije u oblasti KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije

Izvor: eKapija Četvrtak, 28.01.2021. 11:31
Komentari
Podeli

(Foto: Hans Braxmeier/ Pixabay, Beo čista energija, Askolds Berovskis/shutterstock.com, Ed White/ Pixabay)
Ima li bez uglja struje u Srbiji? Dok će u Evropskoj uniji 2020. godina ostati zabeležena kao prva godina u kojoj su obnovljivi izvori energije prvi put preuzeli primat u proizvodnji struje, prema nedavno objavljenoj studiji Energetske zajednice, Srbija je zauzela neslavno mesto kao zemlja koja najviše u regionu podstiče prljavu energiju.

Sudeći barem prema najavama iz Evrope, ali i vodećih evropskih banaka koje finansiraju energetske projekte, fosilnih goriva ćemo morati da se odričemo. Na tom putu već su napravljeni, doduše stidljivi, prvi koraci. O energetici i ulaganju u energetsku infrastrukturu u polednje vreme sve češće se i u Srbiji priča kroz prizmu obnovljivih izvora energije.

Stoga ne iznenađuje da na listi investicija u komunalnu infrastrukturu i energetiku koje su izazvale najviše pažnje korisnika eKapije dominiraju one koje se tiču ulaganja u vetroparkove, solarne elektrane i postrojenja za proizvodnju alternativnih goriva.

1. Toplodalekovod Obrenovac-Novi Beograd

Početkom 2020. godine, poslanici Skupštine Srbije potvrdili su Sporazum o zajmu za izgradnju toplodalekovoda Obrenovac - Novi Beograd. Sporazum o zajmu je potpisan sa kineskom Export-Import bankom.

Projekat izgradnje toplodalekovoda TENT Obrenovac-toplana Novi Beograd vredan je 193 mil EUR. Ovim projektom toplotna energija koja se dobija iz TENT-a u Obrenovcu koristiće se za zagrevanje većeg dela Novog Beograda.

Podsetimo, u januaru 2020. gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić je potpisao ugovor, za gradnju toplodalekovoda, sa direktorom JKP Beogradske elektrane Radetom Bastom i predstavnikom Power Construction Corporation of China (POWERCHINA) Jangom Boom.

Ilustracija (Foto: tetiana_u/shutterstock.com)Ilustracija

Prema tadašnjim najavama izgradnja je trebalo da počne u septembru.

2. Atties industries fabrika alternativnih goriva Kula

Sredinom 2020. Opština Kula potpisala je memorandum o razumevanju sa kompanijom Attis Industries sa sedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. Investitor je kompanija koja posluje u oblasti proizvodnje alternativnih goriva, a u Kuli je zainteresovana za izgradnju i otvaranje novog proizvodnog pogona.

Kako je tada rečeno, plan je da zaposle oko 160 ljudi koji će biti u samom procesu i koji će sortirati sirov materijal, a početak gradnje najavljen je za narednih šest meseci.

Takođe, plan kompanije je da investira između 60 i 80 mil EUR u periodu od 24 meseca od momenta dobijanja svih neophodnih dozvola, a da prosečna zarada u fabrici iznosi oko 1.500 EUR.

3. Vetropark Bašaid Kikinda, planirana prva geotermalna elektrana u Srbiji

U novembru 2020. godine najavljeno je i da bi 2021. trebalo da počne izgradnja vetroparka Bašaid kod Kikinde.

Kako je za naš portal tada rekla Nataša Lazarević, direktorka firme IEL OIE Balkan Renewable Energy Beograd, koja je sa "sunarodničkom" fransuskom kompanijom Akuo Energy Central Europe partner na izgradnji vetroparka Bašaid u Kikindi, vetroelektrana instalisane snage 85 MW imaće 15 vetroturbina. Investicija je vredna 120 miliona EUR, a za izgradnju će biti zadužena zajednička firma Basaid wind doo registrovana u Beogradu.

U planu francuskog investitora za 2021. je i gradnja prve geotermalne elektrane u Srbiji.

4. Elicio Wind novi vetroparkovi na teritoriji Pančeva

Kompanija Elicio Wind, koja je u Srbiji već podigla dva vetroparka, Alibunar (42 MW) i Malibunar (8MW), namerava da dalje investira i da poveća svoj udeo na tržištu "zelene" energije u našoj zemlji, potvrdio je za eKapiju Kristof Bols, menadžer kompanije za Srbiju.

- Započeli smo nove projekte na teritoriji Grada Pančeva. Podneli smo zahteve ka lokalnoj samoupravi i očekujemo pozitivan ishod po konstituisanju nove gradske vlasti – rekao je Bols za naš portal.

Ilustracija (Foto: Zvone/shutterstock.com)Ilustracija

5. Spalionica otpada, proizvodnja energije i uređenje deponije Vinča

U maju 2020. godine saopšteno je da Beo čista energija počinje povlačenje novca iz 290 mil EUR vredne kreditne linije, koju su obezbedili Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojna banka Austrije (OeEB) za izgradnju i upravljanje postrojenjem od 103 MW za proizvodnju energije iz komunalnog otpada i postrojenjem za preradu građevinskog otpada, što će omogućiti zatvaranje deponije Vinča.

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je početkom 2021. godine rešenje kojim je data saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta gradnje postrojenja za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada i deponijskog gasa Vinča.

Kako je saopšteno, preduzeće SVO, koje posluje kao deo SUEZ Grupe 31. januara 2021. preuzeće upravljanje deponijom Vinča.

6. Solarna elektrana na krovu ProCredit banke

U februaru 2020. ProCredit banka završila je izgradnju solarne elektrane - kapaciteta 40kW - na krovu svoje centrale u Beogradu i time osigurala ne samo dodatnu energetsku nezavisnost, već i svoj značajno manji uticaj na zagađenje životne sredine, saopštili su iz ove banke.

Ova solarna elektrana će na godišnjem nivou proizvoditi 41.600 kilovatsati struje (kWh), dok će njenim korišćenjem ProCredit banka smanjiti uticaj na emisiju štetnih gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji za čak 31,5 tonu godišnje.

7. TE Kolubara B

EPS je u martu 2020. potpisao ugovor sa kineskom firmom POWERCHINA za izgradnju termoelektrane Kolubara B. Kako je tada saopšteno, plan je da izgradnja kapaciteta od 350 MW krene 2021. godine, a da se novi blok priključi na mrežu 2024. godine.

Prva odluka o izgradnji ovog postrojenja doneta je još 1984. godine, a 1988. započeti su i radovi, koji su posle nešto više od tri godine obustavljeni zbog uvođenja ekonomskih sankcija Saveznoj Republici Jugoslaviji. U 2018. doneta je odluka da država ponovo aktivira ovaj projekat, a Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture stavilo je u novembru 2019. na rani javni uvid Elaborat povodom izrade Prostornog plana područja posebne namene za izgradnju termoelektrane Kolubara B.

Ilustracija (Foto: wattana/shutterstock.com)Ilustracija

8. Vetropark Pupin Kovačica

Vetropark Kovačica, koji se nalazi na području katastarskih opština Debeljača i Crepaja, nastaviće da se širi na katastarku opštinu Kovačica. To su 3. novembra 2020. potvrdili predsednik Opštine Kovačica Jaroslav Hrubik i Miloš Colić predstavnik Vetroparka Kovačica i direktor firme Enlight K2 Wind doo, koja posluje u sklopu izraelske kompanije Enlight Renewable Energy.

- Do sada smo imali godišnji prihod od 60 miliona dinara godišnje od ostvarene dobiti vetroparka Kovačica, tako da očekujem da će izgradnjom vetroparka Pupin taj prihod dostići i 110 miliona na godišnjem nivou, što će biti od velike koriste kako za izgradnju opštinske infrastrukture, tako i za nove vrtiće, nova ulaganja u decu i mlade, u budućnost opštine Kovačica - rekao je tada predsednik Opštine Kovačica Jaroslav Hrubik.

9. Vetropark Čibuk 2 Kovin

Krajem 2020. najavlejno je i da bi u Kovinu 2024. godine trebalo da nikne još jedna vetroelektrana. Reč je o projektu Čibuk 2, koji će imati dvostruko veći instalisanu snagu od vetroparka Čibuk 1 otvorenog na jesen 2019. godine.

Kako su za eKapiju tada rekli iz kompanije Čibuk 2 Wind energy, koja je investitor projekta, reč je o nastavku investicije u vetropark Čibuk 1 u Mramorku, a nova vetroelektrana nići će na području katastarskih opština Bavanište i Mramorak i biće građena u dve faze.

Predstavili smo vam devet investicija koje su privukle najviše pažnje naših čitalaca kada je reč o investicijama u oblasti KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE.

Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obeležile 2020. godinu iz oblasti ZDRAVSTVA, INDUSTRIJE, TURIZMA, ZABAVE I REKREACIJE, NEKRETNINA, TRGOVINSKIH CENTARA, TELEKOMUNIKACIJA i IT, EKOLOGIJE, SPORTA, kao i POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.