Najugroženiji deo privatnog, preduzetničkog sektora, moći će da računa i na dodatnu podršku čije modalitete, na osnovu predloga privrede, Privredna komora Srbije (PKS) razmatra sa nadležnim ministarstvima, rekao je predsednik PKS Marko Čadež.
- Jasno je da buduće mere državne pomoći više ne mogu biti linearne, jednake za sve kompanije, već usmerene ka onima kojima je pomoć najpotrebnija – ka najugroženim delatnostima i malim biznisima. Razgovaramo, recimo, o mogućnostima dodatne podrške putničkom saobraćaju koji je pretpreo, kao i turizam, velike gubitke - rekao je Čadež u intervjuu agenciji Beta.
Istakao je da je važno da se nastavi sa jakim garantnim šemama da bi se državnim garancijama umanjio rizik banaka da investiraju u mala i srednja preduzeća, a privrednicima obezebedili što povoljniji krediti, kao i da maksimalno budu iskorišćene mogućnosti programa evropskih i američkih partnera kao što su DFC, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka.
- Međutim, što kriza duže traje, sve je izvesnije da će, kao i svuda u svetu, privreda morati da preispita i prilagodi pravila poslovanja, a države terapiju – mere podrške korporativnom sektoru, kako bi se očuvalo zdravlje kompanija na duže staze i podržali oni biznisi koji mogu da prežive i održivo posluju - rekao je Čadež.
Podsećajući da je u proteklih godinu dana najveća briga bila da se sačuva likvidnost kompanija, on je ocenio da je sada bitno da se ne uđe u krizu solventnosti, odnosno da se iz likvidnosti podrži solventnost i preispita stečajno zakonodavstvo, kako se ne bi dogodili masovni stečajevi, kao i da se podrže preduzeća koja imaju realnu poslovnu i tržišnu perspektivu da restrukturišu svoje bilanse.
- Važno je i da razmišljamo kakve su nam garantne šeme potrebne, kome i kako da plasiramo novac, koji je sada jeftin i očigledno će biti još neko vreme, da ta 'infuzija' ode u sektore koji zaista imaju budućnost - rekao je Čadež.
Predsednik PKS smatra i da će institucije morati da budu pripremljene da na vreme reaguju kako bi se ljude koji budu dolazili na tržište rada iz ugroženih delatnosti osposobili za neke nove poslove.
- Moraćemo i da unapređenjem infrastrukture podržimo rast online trgovine i sektore, poput logistike, koju, zbog promenjenog načina kupovine i poslovanja, očekuje intenzivan rast - kazao je Čadež.