NavMenu

Ubrzanje privrednog razvoja traži promenu Zakona o deviznom poslovanju

Izvor: eKapija Petak, 04.12.2020. 12:13
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Mckyartstudio/shutterstock.com)Ilustracija
Jedna od najvećih barijera za privredni razvoj kroz strane investicije i realizaciju prihoda sa stranih tržišta leži u Zakonu o deviznom poslovanju, jedna je od ključnih poruka sa panela "Ritam razvoja i inovacije" na konferenciji CEO Summit. U ovom razgovoru su učestvovali Zoran Drakulić, generalni direktor kompanije Point Group Int. i predsednik Poslovnog kluba Privrednik, Branko Greganović, predsednik Izvršnog odbora NLB Banke Beograda i direktor Inicijative Digitalna Srbija Nebojša Đurđević.

Govoreći o uticaju ovog zakona na poslovanje privrede, Nebojša Đurđević je istakao da Zakon o deviznom poslovanju donosi nepotrebna administrativna opterećenja srpskim kompanijama, stavlja ih u vrlo nepovoljan položaj u odnosu na regionalnu i globalnu konkurenciju i smanjuje interes stranih investitora, navodi se na sajtu Inicijative Digitalna Srbija.

- Posledica pravno-pozitivističkog pristupa zakona koji zabranjuje sve što nije izričito dozvoljeno blokira inovacije, usporava razvoj i korišćenje novih poslovnih modela koji su već prisutni u svetu. Upravo zbog toga kao rezultat imamo da oni kojima je najlakše da svoje poslovanje premeste u neku drugu zemlju - a to su uglavnom digitalne kompanije — kada naiđu na ovakve prakse koje su neuobičajne za ostatak sveta, svoj biznis premeste u Holandiju, Ameriku, Irsku… I onda iz tih zemalja prihoduju i tamo plaćaju porez - rekao je Đurđević.

Zoran Drakulić se složio sa Đurđevićem i dao konkretan primer.

- U potpunosti se slažem. Recimo, u zgradi koju izdajemo imamo jednu veliku švedsku kompaniju koja je pre dva meseca od dva sprata koja su iznajmljivali i imali stotinak ljudi to smanjili na pola -zaključio je Drakulić.

Branko Greganović se nadovezao na ovu temu i ukazao na to da se ključno ograničenje odnosi na prethodnu kontrolu međunarodnih transakcija, na tzv. "deviznu dokumentarnu kontrolu".

- Nije problem to što se prate i kontrolišu međunarodne transakcije, već to što se prate koristeći pomoću prethodne kontrole. I druge zemlje kontrolišu međunarodno poslovanje, ali to rade nakon realizacije transakcije. U tim državama kontrola ne zaustavlja poslovanje, već omogućava da se život odvija slobodno, a kontrola se vrši nakon realizacije transakcije, - objasnio je Greganović i dodao da naknadnu kontrolu već koriste i drugi značajni kontrolni sistemi u Srbiji, kao što su poreski sistem ili sistem za sprečavanja pranja novca.

Dajući svoj sud o ovom zakonu, Nebojša Đurđević ga je simbolično nazvao "Berlinskim zidom digitalnog ekosistema Srbije" i pozvao na ubrzanje razgovora o promeni regulative u ovoj oblasti.

- Praktično, sve ovo znači da privredni subjekti u našoj zemlji ne mogu samostalno i slobodno da odlučuju ni o jednoj vrsti svojih međunarodnih poslova. Ovakvo uređenje je u suštinskoj suprotnosti ne samo sa načelima savremene tržišne ekonomije, već i sa deklarisanim načelima samog Zakona u kome na više mesta stoji da se plaćanje između rezidenata i nerezidenata vrši slobodno - podvukao je direktor Inicijative Digitalna Srbija.

Drakulić i Greganović su se složili da je u ovom trenutku najveći rizik domaće privrede leži u obezbeđivanju likvidnosti poslovanja.

- Mala i srednja preduzeća su ta koja se u najvećoj meri susreću sa problemom likvidnosti. Andrej Jovanović je u pravu, oni koji imaju para mogu da se zaduže i sada je idealan trenutak da se kupuje. Oni koji dođu u krizu, biće spremni da prodaju imovinu, da bi opstali i da bi rešili probleme koje imaju. Biće jefitino da se kupuje u određenim delatnostima poput hotelijerstva za one koji vide perspektivu i budućnost u ovom biznisu. Pojedine firme će moći povoljno da se kupe, mnogi su sektori pogođeni, a oni koji imaju para, sada kupuju. U krizama se prave najveći profiti - zaključio je Drakulić.

- Baš kao u bankama, i u privredi imamo situaciju da se još uvek ne vidi ono što se dešava ispod površine, pre svega u vezi pritiska na likvidnost preduzeća u najugroženijim industrijama. Realnu sliku ćemo imati tek drugom polovinom sledeće godine kada isteknu grejs periodi iz kredita iz garantne šeme i otplata tih kredita optereti likvidnost preduzeća - istakao je Greganović.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.