NavMenu

Inovator iz Danilovgrada se bori za drugačiji koncept iskorišćavanja snage vetra - Vetrenjača koja bi mogla da postane crnogorski brend

Izvor: Pobjeda Utorak, 24.11.2020. 16:42
Komentari
Podeli
IlustracijaIlustracija
Darko Jovović iz Kosića kod Danilovgrada patentirao je model vetrogeneratora za koji tvrdi da potencijalno može da omogući efikasnije korišćenje snage vetra u proizvodnji električne energije. Koncept uređaja je takav da bi njegove glavne komponente, uz zbijanje stručnih redova, smatra on, mogle da se proizvode u Crnoj Gori.

Jovović u razgovoru za Pobjedu kaže da nekoliko veoma važnih aspekata karakterišu njegov pronalazak. Ključna je prednost što bi cena proizvodnje vetrogeneratora, gledano po kilovatu, odnosno megavatu, "bila niža tri do pet puta u odnosu na konvencionalne".

- Može se reći da je ipak najvažnije da bi Crna Gora, ako hoće, mogla da je proizvodi u celosti, što bi uposlilo veliki broj radnika raznih struka - kaže Jovović.

Rešenje koje je osmislio i isprobao u eksperimentalnoj fazi ne uklapa se u dominantne vizure na kojima počivaju standardne vetrenjače sa tri kraka i horizontalnom osom rotacije. Njegov patent je zaštićen u Ženevi kao "vertikalni vetrogenerator sa pokretnim krilima". Reč je o vetrenjači čija je osa obrtanja u vertikalnoj ravni.

Na osovini se nalaze kraci, na njima krilca ili paneli koja love energiju vetra i pretvaraju je u mehaničku, koja se potom transformiše u struju. Već nekoliko godina on ukazuje da takav model ima komparativne prednosti u pogledu efikasnosti; ne zavisi od snage i smera vetra, nudi i jeftiniju struju; može da služi za jedno domaćinstvo, farmu ili katun, ili za pravljenje sistema vetroelektrana...

- Većim izazovom od sedam godina istraživanja i traženja pravog rešenja pokazala se borba za prihvatanje novog tipa vetrogeneratora. Na svetskom tržištu vladaju jake firme, a u zemlji nedostaje osećaja za domaće inovacije, smatra Jovović i dodaje da su se, zbog nekih "mejnstrim" tokova obnovljivi izvori sveli na druge, mahom, uvozne tehnologije, ili mini-hidroelektrane koje, zbog ekološkog uticaja, nailaze na opravdan otpor. Jovović tvrdi da je njegom izum jedinstven u svetu vetroenergije, odnosno da pruža prednosti koje nemaju konvencionalni vetrogeneratori sa tri kraka.

- Uz to, nudi velike prednosti u pogledu jeftinije i jednostavnije izrade, prevoza, montaže i održavanja. Svi vitalni delovi smešteni su na tlu ili ispod tla, nečujna je pri radu i bezopasna za ptice - objašnjava Jovović.

Kako kaže, dodatna pogodnost je što nema ograničenja u nivou snage, niti veličini rotora. Vetrogenerator prečnika rotora 24 metra, instalisane snage 300KW koštao bi, procenjuje on, oko 220.000 EUR. Jovovićeva vetrenjača ne zahteva visoke stubove, jer krilca love vetar iz svih pravaca.

- Ključan je rad pri malim brzinama vetra. To ovaj izum čini posebnim i pogodnim za brdovita područja, gde zbog kolebanja temperatura, uvek ima strujanja vazduha. Vetrove takvog intenziteta nije moguće iskoristiti za proizvodnju struje na vetrogeneratorima horizontalnog tipa koji se moraju pokretati pomoću motora da bi dobili početni impuls... Sve to rešava koncept koji sam zamislio i potvrdio u eksperimentalnoj fazi - kaže Jovović.


Pokretna krila

Na pitanje zašto su i pored prednosti koje on uviđa, vetrogeneratori sa vertikalnom osom rotacije ipak ostali u senci trokrakih džinova koji dominiraju pejzažima širom sveta, Jovović odgovara da to ima veze sa "kontriranjem" krilaca vetru...

- To je zato što nijedan od hiljade patentiranih vertikalnih vetrogeneratora nije na pravi način rešio problem rotora suprotstavljenog pravcu vetra – ističe on.

Pojašnjava da rotor sa krilima opisuje kružnicu u horizontalnoj ravni (kao kad zarotirate kišobran), polovina njega kreće se - u vetar, čime troši dobijenu energiju.

- To je razlog zbog kojeg su vetrogeneratori sa vertikalnom osom u upotrebi isključivo kao manji objekti. Kod manjih uređaja je velikim brojem obrtaja, dakle silom inercije, moguće nadomjestiti taj utrošak energije. To, sa druge strane, limitira veličinu vetrogeneratora, a samim tim i proizvodni kapacitet. Mojim patentom prevazilazim te probleme. Opseg kretanja krila ograničen je oprugama. Na taj način krilca pod pritiskom vetra zauzimaju pozicije u prostoru samostalno, a preuzimaju energiju čak i kada se prilikom rotacije kraka, nađu u putanji suprotnoj od smera vetra. To omogućava da se vetrenjača rotira sporo, maksimalno koristi snagu vetra i nema, kako sam naveo, limita u veličini rotora - kaže Jovović.


Potreba za energijom

Smatra da je njegov koncept vetrenjače pogodan upravo za naše podneblje, i u pogledu isplativosti, efikasnosti ali i ekologije.

- Potrošnja energije u svetu ubrzano raste, samim tim i potražnja za njom. Najviše energije nedostaje zamljama u razvoju, jer njihov ekonomski razvitak ne može da prati energetski. Zbog toga su one prinuđene da energiju uvoze - kaže sagovornik Pobjede.

Ističe da se rešenje za globalni problem potrošnje energije traži u obnovljivim izvorima, ali ta strana medalje nosi neke elemente koji se, u konačnom, pokazuju kao ne sasvim srećno rešenje za okolinu, ili za građane na koje pada teret subvencionirane proizvodnje struje. Prema njegovim rečima, koncept mini-hidroelektrana pokazao je ozbiljne nedostatke, pa se kao skuplja alternativa nameću solarne elektrane.

- Ne zagađuju prirodu ali im je cena koštanja vrlo visoka. Iako cena po metru kvadratnom panela stalno pada upitna je njihova isplativost. Sa 20 godina eksploatacije 20 do 30 posto ćelija je mrtvo. Takođe postoji problem sa prašinom i prljavim kišama. Postoji i problem otpada koji često ima aktivne karakteristike. Sunce daje optimum snage u trajanju od tri sata dnevno, i to u letnjem periodu - kaže Jovović.

On priznaje da i vetar ima svoje limite: duva periodično - više zimi nego leti - iz različitih pravaca, nejednakom snagom.

- Otuda se vraćamo na početak priče. Vetrogenerator koji sam patentirao otklanja ove nedostatke u eksploataciji snage vetra. Ipak, patent je ideja koju treba realizovati. To nije nimalo lako, niti jednostavno. Posebno u Crnoj Gori koja bi trebalo da ima više osećaja za inovatore i njihove ideje, pruži im šansu za dobrobit razvoja ovako malog društva. Da se ovakve razvojne vizije pretvore u realnost, odnosno proizvodnju - zaključuje Jovović.


Struja, zdrava hrana i turizam

Jedna od zamisli, kaže Jovović, prije dve godine bila je izrada industrijskog prototipa vetrogeneratora prečnika četiri i osam metara čija bi serijska proizvodnja mogla da počne ubrzo nakon toga. Dodaje da je ideja bila da se vetrogeneratori - u jednoj naprednoj verziji - osim što bi išli na trzište, ustupaju domaćinstvima na selu.

- Kreditne obaveze vraćali bi novcem od isporučene struje koju proizvedu, a deo novca ostajao bi im za podmirenje sopstvenih potreba. Jedina njihova obaveza bila bi da se na selu bave proizvodnjom zdrave hrane. Ostvarivanjem ovog projekta za koji ne treba novčano ulaganje zaposlilo bi veliki broj ljudi kako u industrijskoj proizvodnji tako i u proizvodnji struje i zdrave hrane neophodne za razvoj turizma - navodi Jovović.


Rok otplate

Prema Jovovićevim proračunima, za izradu vetrogeneratora prečnika rotora šest metara, optimalne snage 20 KW, cena izrade bi bila 18.800 EUR. Ako bi prečnik krakova sa krilima iznosio 12 metara, optimalne snage 80 KW, za izradu bi trebalo 68.000 EUR, dok bi za takav uređaj prečnika 50 metara, snage 1.000 KW koštao oko 800.000 EUR.

- Rok otplate za prečnike šest, 12 i 50 metara, po povlašćenim uslovima, bio bi tri, 2,7 odnosno dve i po godine - kaže Jovović.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.