NavMenu

Bela knjiga 2020: Umeren, ali stabilan napredak u poboljšanju poslovne klime

Izvor: Tanjug Četvrtak, 19.11.2020. 10:32
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pressmaster/shutterstock.com)Ilustracija
Savet stranih investitora (FIC) u ovogodišnjem izdanju "Bele knjige" ocenjuje da Srbija ima umeren, ali stabilan napredak u poboljšanju poslovne klime.

Porezi, rad, inspekcija i bezbednost hrane, infrastruktura i nekretnine, zdravstvo, stečaj i devizno poslovanje, kao i digitalizacija i e-trgovina, prioritetne su oblasti "Bele knjige 2020".

FIC navodi da uprkos trenutnoj situaciji i dalje ima ista očekivanje, a to je dalje ubrzanje reformi odnosno nastavak i ubrzanje pregovora o članstvu sa EU, zajedno sa radom na održivoj fiskalnoj konsolidaciji i unapređenju u sprovođenju zakona.

- Naš tim vidi umeren, ali stabilan napredak Srbije u poboljšanju poslovne klime - naveo je predsednik FIC - a Majk Mišel.

FIC navodi da u ovom izdanju "Bele knjige", publikaciji o poslovnoj klimi u Srbiji sa preporukama i predlozima za njeno unapređenje, neće dati Indeks Saveta institucionalnog napretka u 2020.

- Naša je odluka da preskočimo 2020. i da nastavimo njegovo objavljivanje u 2021. Pandemija COVID-19 je sredinom marta prekinula uobičajenu aktivnost vlade i drugih državnih institucija na poboljšanju privrednog ambijenta i usredsredila je njihovu aktivnost na borbu protiv zaraze i pružanje podrške preduzećima, preduzetnicima i građanima da lakše podnesu udar recesije.

U poslednjih nekoliko meseci postalo je jasno, ukazuje FIC, da digitalizacija nije samo puka fraza već stvarna potreba društva i da na nju treba da gledamo kao na priliku, a ne pretnju.

- Tu priliku Srbija treba da iskoristi i unapredi svoju konkurentnost, ne samo u e-upravi, već i u privatnom sektoru.

FIC ističe da će poboljšanja u navedenim oblastima imati višestruke pozitivne efekte na privredu i učiniti zemlju privlačnijim mestom za strane investitore.

Ovogodišnje izdanje sadrži prikaz kako je kovid-19 uticao na sve relevantne regulatorne oblasti, umesto ranijeg
sistema ocenjivanja, koji inače služi da se prati napredak u definisanim oblastima.

Takođe, FIC ističe da je sada više nego ikada ključno da poslovna zajednica bude jedinstvena i nastavi otvoreni dijalog sa vladom, što će imati višestruke pozitivne efekte u kriznom vremenu.

Kako je navedeno, hitno su potrebne promene u oblastima zaštite podataka o licnosti, trgovine, centralne evidencije stvarnih vlasnika, hipoteci i javnim nabavkama.

Drugi blok prioriteta obuhvata iznajmljivanje radne snage, energetski sektor, sanitarnu inspekciju, dualno obrazovanje, sudske postupke, javno-privatno partnerstvo, restituciju, propise o PDV i centralnu evidenciju privremeno ograničenih prava, problematične kredite i vezu osiguranja i drugih zakona.

U okviru izdvojenih šest oblasti, nekretnine i dalje zahtevaju brze promene. Sektor osiguranja, na drugoj strani, ima
najmanje prioritete.

Interesantno je, kako je navedeno, da poreski sektor ima prioritete promena ispod opšteg proseka.

Savet podržava napore vlade da pomogne preduzećima i pojedincima da prebrode teškoće u postojećoj recesiji, ali istovremeno ističe da takva pomoć ima svoje granice koje određuje fiskalni deficit i javni dug.

Srbija je, ocenjuje FIC, vodila u 2020. ekonomsku politiku slično drugim zemalja u borbi protiv recesije izazvane pandemijom. Mere su bile prevashodno fiskalne i monetarne prirode

- Savet ne dovodi u pitanje pozitivne efekte ovih mera, ali konstatuje da je većina raspoloživog fiskalnog prostora već iskorišćena. Učinak je bio povoljan što se vidi na malom padu BDP-a, ali je imao značajne fiskalne troškove. Kako je ekonomija u recesiji, a javni dug u naglom porastu, prostor za buduće podsticajne mere je ograničen. Stoga su potrebne daljnje institucionalne reforme kako bi se ekonomija vratila održivom rastu i osigurala radna mesta.

FIC navodi da su najveći izazovi za makroekonomsku stabilnost u Srbiji recesija u EU i trgovinski rat, kao i rast fiskalnog deficita i javnog duga.

Konstatuje se da pad BDP trenutno nije najveći izazov, jer je Vlada Srbije podržala privredu sa devet posto BDP-a, i da je investiciona klima pod velikim uticajem trenutnog investicionog ciklusa koji je pandemija naglo oborila.

FIC navodi da nije realno očekivati da se će se brzo vratiti nivo stranih direktnih investicija koje su u prvom kvartalu ove godine bile na nivou 2019. ali su kasnije opale na 70% tog iznosa.

Ocenjeno je da su rizici investiranja visoki, jer je došlo do naglog pada agregatne tražnje, pokidani su proizvodni lanci, a sve je praćeno trgovinskim ratom Kine i SAD.

Konstatuje se da je prostor za delovanje ekonomske politike sveden na privatnu i javnu potrošnju, za koje se navodi da mogu imati ograničeno dejstvo.

FIC ocenjuje da će građevinarstvo posebno biti pogođeno padom privatne tražnje, a proizvodnja metala i minerala, opreme i transportnih sredstava, IT usluga i trasporta - padom izvozne tražnje.

"Na duži rok, mi ne verujemo da će se privredna aktivnost u Srbiji kretati nasuprot negativnom trendu iz Evrope, pa je brzi oporavak privrede EU od ključne važnosti za domaću privredu", navodi se u "Beloj knjizi" stranih investitora.

FIC navodi da je u ovom trenutku zadržao preporuke od prošle godine uz male promene zbog okolnosti.

Preporučeno je vraćanje fiskalne stabilnosti i zaustavljanje rasta javnog duga zemlje, dovršetak restrukturiranja infrastrukturnih preduzeća i zatvaranje neuspelih državnih preduzeća.

Naglašava se značaj povećanja javnih izdataka na infrastrukturu uključujući ulaganja u zdravstvo kao i njihova diverzifikacija kako bi se smanjio infrastrukturnih jaz.

Preporučuje se dalji rad na harmonizaciji domaćih propisa sa evropskim standardima kroz nastavak pregovora sa EU o članstvu, kao i optimizovanje fiskalnog opterećenja za anticiklično delovanje, odnosno nastavak rada na reorganizaciji poreske uprave.

Ističe se i značaj povećanje znanja i sposobnosti Poreske uprave, kao i da treba smanjiti neizvesnost u primeni poreskih propisa.


Strateški položaj Srbije u regionu u svim vidovima transporta

Savet stranih investitora (FIC) u novom izdanju "Bele knjige 2020" ističe da se razvoj srpske ekonomije bazira na šest stubova, a to su transport, energetika, telekomunikacije, digitalizacija i elektronsko poslovanje, nekretnine i izgradnja, radna snaga i ljudski kapital.

Srbija je, kako je navedeno, zadržala u 2020. godini strateški položaj u regionu u svim vidovima transporta - drumskom, železničkom, vazdušnom i vodnom saobraćaju.

Prethodne, ocenjuje FIC, kao i ove godine, nastavljeno je sa unapređenjem svih vidova transporta, ne samo u tehničkom smislu, već i u smislu zaključenja ugovora i pregovora sa izvršnim vlastima okolnih zemalja, kao i stranim investitorima.

Tri glavne karakteristike stanja transporta u Srbiji su održavanje postojeće infrastrukture, njena modernizacija i usaglašavanje sa evropskim standardima.

Međutim, dodaju, izbijanje pandemije nepovoljno je uticalo na razvoj transporta, a posebno je, ističu, produženo vreme zadržavanja na graničnim prelazima.

Kažu da je Inicijativa o uspostavljanju "zelenih koridora" za sada usmerena na vremenski period u kom postoji epidemija, ali bi trebalo, navode, razmotriti nastavak podrške uspostavljenom sistemu i nakon stabilizacije situacije.

Neke od preporuka Saveta vezanih za transport jesu da bi trebalo uvesti dodatne podsticajne mere za izgradnju infrastrukture za upotrebu električnih vozila, obezbediti adekvatni regulatorni okvir koji će omogućiti razvoj tog sektora, prilagoditi Zakon o energetici tako da prepoznaje i podstiče korišćenje električne energije u sektoru transporta...


Kada je reč o drugom stubu razvoja, energetici, Savet navodi da je Srbija u potpunosti usvojila regulatorni okvir u skladu sa Trećim energetskim paketom EU i "de iure" liberalizovala tržište električne energije.

Kod obnovljivih izvora energije, ističe Savet, novi paket uredbi za podsticanje proizvodnje i prodaje obnovljive energije još nije usvojen.

U oblasti energetske efikasnosti, kažu, uspešno je dodeljeno više projekata poboljšanja energetske efikasnosti privatnim investitorima za javno osvetljenje širom Srbije.

Neke od preporuka Saveta za unapređenje tog sektora jesu - regulacija cena električne energije treba da bude napuštena, što bi omogućilo nova ulaganja u modernizaciju i revitalizaciju proizvodnje uglja i električne energije, unutardnevno tržište treba da bude uvedeno, razmotriti uvodenje instrumenata naknada za korišćenje uglja...

Takođe, preporuke su i da sistem podsticaja treba da bude skrojen da ubrza investicije u sektor obnovljivih izvora energije i da prati zajednicke smernice EBRD-a i Energetske zajednice.

Kada je reč o trećem stubu, telekomunikacijama, Savet kaže da je sinergija Vlade Srbije i operatora elektronskih komunikacija obeležila aktivnosti u 2020, a koja je bila uzrokovana pandemijom korona virusa.

Rezultati tih aktivnosti, kažu, imali su pozitivan uticaj na kompletno društvo i privredu Srbije.

Neke od preporuka Saveta za unapređenje telekomunikacije jeste unapređenje propisa i njihovog tumačenja u oblasti izgradnje infrastrukture, zajednička saradnja države i industrije pri izboru modela i perioda javnog nadmetanja radio-frekvencijskog spektra namenjenog za razvoj 5G tehnologije.

Zatim, usvajanje novog Zakona o elektronskim komunikacijama i ostavljanje dovoljnih rokova za implementaciju prepaid registracije korisnika i drugih novina iz zakona.

Četvrti stub razvoja ekonomije jeste digitalizacija i elektronsko poslovanje, te Savet navodi da on obuhvata elektronsku trgovinu, elektronsku identifikaciju i dokumentaciju, kao i poslovanje upravnih organa, uključujući povezivanje javnih baza podataka.

Ističu da je u vreme pandemije veliki broj preduzeća u našoj zemlji organizovao rad "od kuće", da je veći broj građana počeo da koristi usluge portala e-Uprava, razvijeni su brojni novi servisi, a administrativni papirni poslovi koji su nekada iziskivali čekanja u redu, nikada nisu bili brži i dostupniji.

Jedna od glavnih preporuka za u ovoj oblasti jeste da je izuzetno važno iskoristiti centralizovane baze podaka i omogućiti razmenu podataka između Poreske uprave i privrednih društava, s ciljem da se podaci, na prvom mestu, o primanjima građana, uz saglasnost građana, mogu koristiti u procesima kreditiranja online, a što bi, kaže Savet, u znacajnoj meri eliminisalo potrebu za papirnom dokumentacijom i omogućilo kupovinu kreditnih proizvoda potpuno online.

Peti stub razvoja su nekretnine i izgradnja, a Savet navodi da kao i u prošlogodišnjem izdanju Bele knjige u fokusu ostaje primena Zakona o planiranju i izgradnji, primena objedinjene procedure za pribavljanje građevinskih dokumenata, legalizacija postojećih objekata u skladu sa novim propisima, konverzija prava korišćenja na građevinskom zemljištu u pravo svojine i primena propisa o katastru i katastarskom postupku.

Poslednji stub razvoja jeste radna snaga i ljudski kapital, a Savet ističe da u prethodnoj godini nije bilo poboljšanja iako su bila očekivana, kako kroz izmene Zakona o radu, tako i u odlučivanju sudova.

Na sve to, kažu, nadovezala se pandemija korona virusa, koja je iz osnova promenila tržište rada.

Država je zato morala da interveniše uredbama i preporukama, kako je navedeno, ne samo radi primene stimulativnih mera radi održavanja zaposlenosti, nego i radi preciziranja prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca u novonastalim okolnostima.

FIC čini više od 120 kompanija članica sa više od 100.000 zaposlenih i ulaganjem većim od 36 milijardi evra.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.