Farmaceutski otpad i posledice po životnu sredinu
Citotoksični i citostatički lekovi
Ako prosečna stopa proizvodnje citostatičkog otpada po pacijentu iznosi oko 0,25 kg na dan, i ako uzmemo da ima prosečno 800 pacijenata koji su na terapiji ovom vrstom lekova u zdravstvenim ustanovama u Srbiji, odnosno za čije se lečenje primenjuje terapija koja se sastoji od citostatičkih i citotoksičnih lekova, dolazimo do procene da je godišnja količina citotoksičnog i citostatičkog otpada od 70 do 75 tona.
Ostali farmaceutski otpad se generiše u različitim zdravstvenim ustanovama, posebno apotekama, ali i domaćinstvima. Ukupna količina farmaceutskog otpada koja nastaje u svim zdravstvenim ustanovama procenjuje se na 7 tona godišnje. Procenjuje se da proizvodnja ostalog farmaceutskog otpada u privatnom sektoru zdravstvene zaštite (privatne ordinacije), iznosi od 1 do 3 tone godišnje.
Radi izgradnje profesionalnih kapaciteta za upravljanje farmaceutskim otpadom u Srbiji, važno je odrediti precizne količine farmaceutskog otpada koji nastaje godišnje. Agencija za zaštitu životne sredine treba da vodi i kontinualno bazu podataka svih proizvođača opasnog otpada.
Kada govorimo o farmaceutskom otpadu koji nastaje u domaćinstvu, nedostaju osnovni podaci kako bi se obavila procena količine ovog toka otpada, zbog toga se u ovom slučaju može napraviti samo stručna pretpostavka na osnovu postojećih podataka iz ispitivanja i podataka koje su objavile druge evrposke zemlje za ovu vrstu otpada.
Posledice po životnu sredinu
S obzirom na nesumnjive koristi koje farmaceutski proizvodi mogu pokloniti u okviru moderne medicine, važno je da strategije za ublažavanje njihovog uticaja na životnu sredinu budu usmerene na sprečavanje, smanjenje i upravljanje bez ugrožavanja njihove efikasnosti, dostupnost ili pristupačnost.
Dok su zdravstvene i ekonomske koristi od farmaceutskog napretka i razvijanja široko priznate, farmaceutski otpad sve više utiče na prirodni svet, jer se neiskorišćeni lekovi odlažu ili odbacuju neprimereno. Farmaceutski proizvodi se uglavnom nalaze u površinskim vodama poput jezera i reke, ali i u podzemnim vodama, zemljištu, stajnjaku i čak vodi za piće.
Poznato je da farmaceutski proizvodi, kada se nađu u prirodi, mogu da utiču i na kopnene životinje, pri čemu su ptice grabljivice među najranjivijim vrstama, zbog bioakumulacije farmaceutskog otpada.
Često teško uočljiv, postoji opšti konsenzus da jedinjenja iz farmaceutskog otpada mogu da imaju štetni uticaj na beskičmenjake, kičmenjake, strukturu i funkciju ekosistema. Na primer, moguće je da mali i mikroorganizmi doživljavaju mnogo manji očigledni uticaj farmaceutskog otpada, ili, oni mogu ostati čak neprimećeni, osim ako istraživači ne poklone posebnu pažnju njihovom ispitivanju u tom pravcu.
U Srbiji ima operatera za upravljanje farmaceutskim otpadom, ali nema dogovora o finansiranju za sakupljanje, transport i tretman opasnog otpada. Farmaceutske ustanove koje prihvataju farmaceutski otpad od građana čuvaju taj otpad na različitim mestima i u različitim, uglavnom neprihvatljivim uslovima. Farmaceutske ustanove moraju da definišu plan upravljanja otpadom koja mora da bude napisan u duhu koncepta upravljanja otpadom kroz obezbeđivanje najviših standarda.
Koncept hijerarhije upravljanja otpadom ukazuje da je smanjenje nastajanja otpada najefektivnije rešenje za životnu sredinu. Za razliku od drugih opcija u hijerarhiji upravljanja otpadom, prevencija otpada ne može se odabrati u nedostatku drugih. O prevenciji se mora razmišljati svaki put kada se donosi odluka o korišćenju resursa. Prevencija mora biti osmišljena kroz celokupni životni ciklus proizvoda, odnosno već u fazi projektovanja, preko izrade, pakovanja, do transporta i plasmana proizvoda.
Za odgovorno upravljanje farmaceutskim otpadom treba da se poštuje načelo prevencije i hijerarhije upravljanja otpadom. Razdvajanje i reciklažu otpada koji nije opasan treba promovisati i podići na viši nivo, čime bi se smanjila količina otpada koji će se tretirati a time smanjiti negativan uticaj na životnu sredinu.
Top priče
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Hrvatski Aircash stiže u Srbiju
Aircash, prvi hrvatski viševalutni gotovinski novčanik koji radi u državama Evropske Unije i u Švajcarskoj i ima million korisnika, najavio je dolazak na tržište Srbije. Ovo je za Bloomberg Adria potvrdio Hrvoje Ćosić, direktor kompanije. Izdavalac Aircash Mastercard prepaid kartice je licencirana institucija za elektronski novac s licencom Hrvatske narodne banke koja važi u svim državama EU. Upisani su u EU registar institucija za
18.04.2024. | Saobraćaj
Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd
18.04.2024. | Saobraćaj
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
eKapija+
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
19.04.2024. | Industrija
Jagodina nabavlja trpezarijske stolice za Dom kulture u MZ Kovačevac
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
18.04.2024. | Energija, Građevina
Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje
18.04.2024. | Energija, Građevina
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura