Prosečna porodica u Srbiji baci 80.000 u đubre - Zašto značajan resurs, otpad o hrane završava na deponijama?
U našoj zemlji u toku jedne godine na deponijama završi oko 250.000 tona hrana ili 35 tona po stanovniku. Razgradnjom tih materija proizvodi se ogromna količina ugljen-dioksida i metana koji ugrožavaju okolinu i zdravlje ljudi.
- Od njega se u biogasnim postrojenjima dobija energent, a korišćenje te energije iz obnovljivih izvora jeste jedan od glavnih ciljeva naše Strategije upravljanja otpadom - objašnjava Mitrović.
On navodi da oko 90% otpada od hrane završi na deponijama, a njegovim raspadanjem stvaraju se velike emisije ugljen-dioksida što ugrožava životnu sredinu.
- Najviše otpada nastaje u ugostiteljskom sektoru, a zatim u javnim ustanovama, a tu su i pijace, hipermarketi sa prehrambenim proizvodima kojima je istekao rok trajanja - navodi Mitrović.
Prema njegovim rečima, veliki deo otpada od hrane završava kao pomije za stoku, a ukoliko on dolazi iz zdravstvenog sektora tu može biti i ostataka farmaceutskih proizvoda.
- Ako se time hrane svinje ili neko pokupi ostatke lubenica i dinja sa pijaca da od toga pravi rakiju ili se prehrambeni proizvodi sa deponija čudnim kanalima pojavljuju na buvljacima i prodaju građanima, onda je to nova havarija za životni prostor - naglašava naš sagovornik.
Od te količine, kako navodi, sakupi se oko 15 tona, što znači da se veliki deo tog otpada izliva u kanalizaciju, što je novi pritisak na vodotok i podzemne vode. Mitrović ističe i da sada u Srbiji nema dovoljno biogasnih postrojenja.
- To je veliki investicioni ciklus, biogasna postrojenja se grade kada ima mogućnosti da se obezbede dovoljne količine tog otpada da bi postojala sigurnost kapitala - precizira naš sagovornik.
Kod nas je sada, kako naglašava, oko 90% tog otpada van infrastrukture, odnosno završava na deponijama.
Top priče
28.03.2024. | IT, Telekomunikacije
Dosad najveće istraživanje AI: Tri posla koja sigurno gube bitku sa veštačkom inteligencijom
Jedna od aktuelnijih i traženijih tema poslednjih godinu dana je veštačka inteligencija i njen uticaj na tržište rada. Mnogo je objavljenih analiza o tome ko je na prvoj liniji stradanja i koga će AI zameniti, koja će se nova zanimanja izroditi, koliko će ljudi izgubiti svoju profesiju i svoj posao. Svima je već jasno da je u toku eksplozija alata za generativnu veštačku inteligenciju. Komentara je nebrojeno – od procena ’Ne
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hyatt Regency Beograd podstiče promene u hotelijerstvu - Inovacije za održivu budućnost
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
29.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Knjaževac traži izvođača za gradnju kombinovanog terena za tenis i odbojku pored gradskog stadiona
29.03.2024. | Građevina
Arilje traži firmu za rekonstrukciju ulica i puteva
29.03.2024.. | Građevina
29.03.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
Nacionalni jednošalterski sistem na tenderu - Uskoro bez papira i gubljenja vremena u prekograničnoj trgovini
29.03.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Vesti
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija