NavMenu

Evropska komisija najavljuje mere za sigurnije i održivije snabdevanje kritičnih sirovina

Izvor: Agroklub Ponedeljak, 07.09.2020. 10:49
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / barskefranck)Ilustracija
Evropska komisija je predstavila Akcioni plan, spisak kritičnih sirovina iz 2020. i prognostičku studiju o onima koje su ključne u strateškim tehnologijama i sektorima iz perspektive 2030. i 2050.

U njemu se razmatraju sadašnji i budući izazovi i predlažu mere za smanjenje zavisnosti Evrope od trećih zemalja, diversifikaciju snabdevanja iz primarnih i sekundarnih izvora i povećanje efikasnosti upotrebe resursa i cirkulisanja uz promovisanje odgovorne nabavke širom sveta, piše u saopštenju EK.

Time će se podstaći prelaz na zeleno i digitalno gazdinstvo i povećati otpornost i otvorena strateška autonomija Evrope u ključnim za to potrebnim tehnologijama.


Koji su kritični elementi u proizvodnji hrane?

Spisak je ažuriran kako bi, s obzirom na primenu u industriji, odražavao promene u njihovoj važnosti za gazdinstvo i izazove u snabdevanju. Sadrži 30 kritičnih sirovina, a za proizvodnju hrane i za poljoprivredu su važni boksit i fluorit i to za proizvodnju aluminijuma, borat i fosfat za mineralna đubriva, kao i fosfor za đubriva i zaštitna sredstva. Prvi put na spisku se našao i litijum.

- Evropi će samo za baterije za električne automobile i skladištenje energije biti potrebno do 18 puta više litijuma do 2030. godine, odnosno 60 puta više do 2050. Kao što je vidljivo iz našeg predviđanja, ne možemo dozvoliti da današnje oslanjanje na fosilna goriva ustupi mesto zavisnosti od kritičnih sirovina - izjavio je potpredsednik za međuinstitucijske odnose i predviđanja, Maroš Šefčovič.


Zelena i digitalna tranzicija

- Evropa može da predvodi zelenu i digitalnu tranziciju i industrijski kao kontinent prednjači samo ako raspolaže potrebnim sirovinama. Ne bismo smeli da se oslanjamo na treće zemlje, a još manje na samo jednu, što je slučaj za neke retke zemljišne elemente - dodao je Teri Breton, poverenik za unutrašnje tržište.

Zaključio je da se diversifikacijom snabdevanja iz trećih zemalja i razvojem kapaciteta EU-a za vađenje, preradu, recikliranje, rafiniranje i odvajanje retkih zemljišnih elemenata može postanti otporniji i održiviji:

- Za sprovođenje mera koje danas predlažemo industrija, civilno društvo, regije i države članice moraće da deluju usklađeno.

Ciljevi Akcionog plana su sledeći:

- razvoj pouzdanih vrednosnih lanaca za industrijske sisteme u EU-u;
- smanjivanje zavisnosti od primarnih kritičnih sirovina cirkularnom upotrebom resursa, održivim proizvodima i inovacijama;
- jačanje domaće nabavke sirovina u EU-u;
- diversifikacija nabavke iz trećih zemalja i uklanjanje poremećaja u međunarodnoj trgovini uz potpuno poštovanje međunarodnih obaveza EU-a.


Koje sve mere preduzima EK?

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, navodi se deset konkretnih mera. Prvo, Komisija će u narednim nedeljama osnovati Evropski savez za sirovine. Kako bi se bolje iskoristili domaći resursi sa državama članicama i regijama sarađivaće na utvrđivanju projekata rudarstva i prerade, a poseban naglasak staviće se na regije u kojima se vadi ugalj i druge regije u tranziciji.

Promovisaće upotrebu svog programa u cilju poboljšanja istraživanja izvora resursa, praćenja operacija i delovanja za zaštitu životne sredine nakon zatvaranja. Iz programa Pregled Evropa podupiraće se istraživanja i inovacije.

U skladu s evropskim zelenim planom, pitanje cirkulisanja i održivosti vrednosnog lanca sirovina rešavaće se drugim merama. Komisija će stoga do kraja 2021. razviti kriterije održivog finansiranja za rudarske i ekstraktivne sektore. Mapiraće i potencijal sekundarnih kritičnih sirovina iz zaliha EU-a i otpada kako bi se utvrdili održivi projekti oporavka do 2022.

Planiraju i da razviju strateška međunarodna partnerstva kako bi obezbedili snabdevenost onim čega u Evropi nema.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Srbija će projekat "letećih taksija" za EXPO razvijati sa kompanijom Airbus - Najavljeno potpisivanje memoranduma

Vlada Srbije će sa kompanijom Airbus potpisati memorandum za projekat razvoja Air mobility-ja, koji podrazumeva upotrebu malih, visoko automatizovanih aviona, na nižim visinama u urbanim i gradskim oblastima, najavio je ministar finansija Siniša Mali. Mali je na svom Instagram profilu napisao da je sa regionalnim direktorom prodaje u kompaniji Airbus za Istočnu Evropu Aleksandrom Bojanićem, razgovarao je o uvođenju letećih taksija. -

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.