NavMenu

Sušenje lista duvana na prirodni gas donosi uštedu i do 10.000 EUR

Izvor: Dnevnik Ponedeljak, 03.08.2020. 14:21
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: superoke/shutterstock.com)Ilustracija
Dok se nije pre devet godina posvetila isključivo uzgoju duvana, porodica Dušana Skorupana se bavila povrtarstvom i u tome je u selu bila usamljena, pa se preorijentisala na duvan, uvidevši da je to "bolja priča".

- Počeo sam uzgoj duvana na pet hektara i dve sušare i kako je vreme odmicalo površine pod virdžinijom su povećane, tako da sada proizvodnja ide na 15 hektara i sedam sušara. To je, kada berba krene, sasvim dosta posla svih sedam dana u nedelji, a za neki veći obim proizvodnje za naše domaćinstvo neizvodljivo - kaže Skorupan.

U proizvodnji duvana poslovi kreću od marta, kada se pod plastenicima zasniva sopstvena proizvodnja rasada, koji se neguje do rasađivanja krajem aprila i početkom maja, pa se nastavlja špartanjem, okopavanjem, zaštitom i negom useva. Prema rečima Skorupana, to je obim posla koji se uglavnom obavi porodično.

- Do pre dve godine duvan se mogao rasađivati već od 18. aprila, a od tada se sve malo poremetilo. Prošle i ove sezone u aprilu i delom u maju bilo je hladno i sa dosta kiše, što duvanu ne odgovara. Zbog toga smo se malo uplašili, međutim, posle je usev dobro napredovao, potom je naglo zasušilo, ali poslednje kiše pre desetak dana su usev ponovo vratile na normalan nivo - kaže Skorupan.

Najviše vrednih ruku zahteva berba duvana, počev od branja listova na njivi pa dok se iz sušara ne izvadi i klasira žuti list za isporuku fabrici Japan Tobacco International (JTI) iz Sente.


Očekivanja da će se postići 2.200 kilograma po hektaru

Dušan Skorupan je jedan od rekordera u proizvodnji kvalitetnog žutog lista virdžinije na sirovinskom području kompanije JTI, jer ostvaruje prinose od 2.300 pa i do 2.500 kilograma po hektaru. Iz ove berbe, iako su prvobitne procene bile da će rod biti slabiji, usev se popravio, pa su očekivanja da će se postići 2.200 kilograma po hektaru.

- Iz prošle berbe je bio jako bujan duvan, ali je list bio tanji i lakši, međutim, ove godine listovi su manji i deblji, a kako vidim suvi list koji vadimo iz sušara je kvalitetniji. Berba će potrajati još dva meseca pa se nadam da će se učinak još popravljati. Na našim parcelama berba traje tri meseca, u julu, avgustu i septembru, a ako se sve odradi kako treba i primene neophodne agrotehničke mere, mora biti i kvaliteta. Ovako se isplati baviti duvanom, jer je proizvodnja sigurna, što je najbitnije. Kada vidiš da u toj proizvodnji sve se zna i definisano je unapred već kod ugovaranja, imaš volju i radiš punim srcem i sa velikim elanom - naglašava Dušan Skorupan.


Sezonski radnici sa juga Srbije

Na branje lista virdžinije u ataru Kukujevaca mahom su angažovani sezonski radnici sa strane sa juga Srbije, koji u kontinuitetu imaju posla tri-četiri meseca.

Veliki trošak u proizvodnji lista virdžinije je sušenje, za koje proizvođači iz Kukujevaca sada kao energent troše propan butan ili pelet, pa svi čekaju da selo dobije priključak za prirodni zemni gas, koji bi prema svim računicama doneo znatne uštede. U Hrtkovcima je već izgrađena gasovodna mreža, ali "zapelo" je u povezivanju sa dovodom gasa.

Sušenje kilograma lista duvana na propan butan proizvođače staje oko 80 dinara, na pelet oko 50, a na prirodni zemni gas trošak bi sada iznosio oko 46 dinara. Dušan Skorupan je izračunao da bi njegovom gazdinstvu, ako bi za sušenje oko 35 tona lista koristio prirodni gas, imao ove sezone uštedu od oko 10.000 EUR. U Kukujevcima ima oko 100 sušara, pa bi korišćenje prirodnog gasa svima donelo smanjenje troškova.

- Gasovodna mreža je izgrađena, gasovodne stanice postavljene, ali selo čeka priključak gasa već nekoliko godina, čujemo obećanja da će do toga doći u oktobru, a mi to čekamo "kao ozebao sunce" - kaže Dušan Skorupan.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.