(Foto: Shutterstock/justit) Kupovina apartmana u kondo hotelu ili hotelu koji je po mešovitom modelu poslovanja, a koji su na listi razvojnih projekata, računa se kao investicija za koju se može dobiti crnogorski pasoš po osnovu Vladinog projekta ekonomskog državljanstva.
To je potvrđeno Vijestima u Agenciji za promociju investicija (MIA) koja je dostavila podatak da se na listi razvojnih projekata u oblasti turizma trenutno nalazi sedam hotela za čiju izgradnju je Vlada dala zeleno svetlo. Od toga su četiri po principu kondo poslovanja, a tri po modelu mešovitog poslovanja
Po kondo principu poslovanja gradiće se četiri hotela u Kolašinu i to Kolašin Resort & Spa, Breza, Bjelasica 1450 Kolašin i K16, a po mešovitom modelu poslovanja gradiće se Boka Place u Tivtu, Kraljičina plaža u Miločeru i Durmitor Hotel and Villas na Žabljaku.
- Crnogorsko državljanstvo prijemom se može steći ulaganjem u razvojni projekat u oblasti turizma, koji podrazumeva izgradnju hotela/mešovitog kompleksa, a samim tim i izgradnju hotela po kondo modelu poslovanja. Podnosilac zahteva za prijem u državljanstvo individualno donosi odluku u koji od projekata s liste razvojnih projekata u turizmu će uložiti svoj novac - rečeno je zvanično iz MIA.
Prema Zakonu o turizmu, razlika između kondo i mešovitog hotela je u tome što vlasnici apartmana u kondo hotelu moraju staviti hotelu na raspolaganje za izdavanje 10 meseci godišnje, a u mešovitom modelu poslovanja izdavanje je na dobrovoljnoj osnovi.
Prema odluci Vlade, do crnogorskog pasoša se može doći kroz ulaganja u projekte turizma, prerađivačke industrije i poljoprivrede. Do sada nije prijavljen nijedan projekat za ulaganje u prerađivačku i poljoprivrednu industriju.
Trogodišnji program za sticanje crnogorskog državljanstva kroz ulaganje u investicije startovao je 1. januara 2019. godine i može biti dodeljeno do 2.000 pasoša.
Iz MIA su objasnili da, prema odluci o sticanju ekonomskog državljanstva (član 11), razvojnim projektom u turizmu se podrazumeva izgradnja hotela/mešovitog kompleksa u primorskom regionu i Podgorici s minimum pet zvezdica, najmanje 60 smeštajnih jedinica, minimalna investicija 15 mil EUR i minimum 80 novozaposlenih.
- Za severni i centralni region (izuzev Podgorice) s minimum četiri zvezdice, najmanje 35 smeštajnih jedinica, minimalna investicija 5 mil EUR i minimum 25 novozaposlenih - podsetili su u MIA.
Aplikant može steći državljanstvo ako je na escrow račun položio 100.000 EUR za razvoj manje razvijenih opština, za namenu iz Zakona o regionalnom razvoju.
Može ga steći i ako je na račun uplatio najmanje 450.000 EUR za potrebe ulaganja u jedan od razvojnih projekata u Podgorici ili primorskom regionu, ili iznos od najmanje 250.000 EUR za potrebe ulaganja u jedan od razvojnih projekata u severnom ili središnjem regionu Crne Gore, osim Podgorice...
Jedan od uslova je da za crnogorsko državljanstvo može aplicirati stranac koji u Crnoj Gori ili drugoj državi nije pravosnažno osuđen i za kojeg je agent za ocenu međunarodne podobnosti dao pozitivno mišljenje, uključujući dokaz o poreklu novca namenjenom za uplatu i ulaganja u skladu s Vladinom odlukom.
Država je od prodaje pasoša u okviru projekta ekonomskog državljanstva prihodovala do sada 3 mil EUR. U budžetu, u ovoj godini je bilo projektovano 15 miliona od prodaje pasoša, a ta budžetska stavka je nula nakon rebalansa.
Ni Agencija neće o imenima
Iz Agencije nisu mogli da kažu za koju investiciju je dodeljen prvi pasoš u okviru projekta ekonomskog državljanstva.
- Izdavanje rešenja za prijem kao i izdavanje pasoša po prijemu u državljanstvo, u nadležnosti je Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore - odgovorili su u MIA.
MUP je u okviru projekta ekonomskog državljanstva izdao 12 pasoša stranim državljanima, ali su njihova imena tajna. Taj resor se nedavno u odgovoru na pitanje Vijesti ko je dobio pasoš, pozvao na Zakon o državljanstvu kojima je precizirano kome MUP može dati podatke.
Prvi pasoš je dobio državljanin Rusije, što je zvanično potvrđeno u kompaniji Henley & Partners, koja je jedan od tri licencirana agenta za posredovanje u ovom projektu.
Vicepremijer Milutin Simović u parlamentu je u sredu kazao da ne može saopštiti imena, pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. To je obećavano kada je predstavljan projekat.
- U pitanju su porodice koje imaju privatni biznis uz proverenu kredibilnost, poreklo njihovog novca za ulaganje, s potvrdom da nisu umešani u aktivnosti u vezi s terorizmom - tvrdi Simović.