NavMenu

Povratak starih sorti - Semena bakvače, kaluđerke i ranke uskoro dostupna svima

Izvor: Agroklub Subota, 25.07.2020. 12:43
Komentari
Podeli
(Ilustracija) Očuvanje starih sorti i širenje njihove proizvodnje i dalje je primarni cilj Lokalne banke semena koju je je prošle godine osmislio i pokrenuo Ekološki pokret Okvir života iz Mionice. Kako kažu, gotovo svako ko je nekada probao ukus i osetio miris neke stare sorte voća ili povrća, želi to opet da iskusi. Upravo zbog toga, ovaj Pokret želi da autohtone sorte vrati na srpske trpeze, ali i da ih ponude stranim i domaćim turistima u sklopu razvoja agroturizma.

Lokalna banka semena, osim u Mionici, dobila je svoje ekspoziture u Moravičkom, Zlatiborskom i Pirotskom okrugu, a cilj je da se ona raširi po čitavoj Srbiji, kako bi ljudi razmenjivali kulture iz svih krajeva naše zemlje.

- Epidemija virusa korona dosta nam je pomogla u tome, jer su ljudi shvatili da prave vrednosti nisu u materijalnim stvarima, da vam skup automobil ne može pomoći u ovakvim situacijama, i da jedino čemu treba da se posvetimo jesu sopstveni mir i zdrava hrana. Ta hrana upravo leži u starim sortama - navodi Ivana Petrović iz Ekološkog pokreta Okvir života.

Tražite na lokalnim pijacama

Najveće interesovanje, kada su u pitanju stare sorte žitarica, vlada za sortom kukuruza osmak, koji daje izuzetno slatko brašno od koga je proja jako uskusna, kažu iz ovog pokreta. Petrovićeva predlaže svakom ko želi zdravo da se hrani, da namirnice nabavlja na manjim lokalnim pijacama, na kojima mnogo češće mogu da se nađu stare sorte. U Beogradu ih ima retko i uglavnom mogu da se nađu jabuke kolačare ili kruške visuljke.

- Ove godine želimo i da započnemo temu komercijalizacije, odnosno da vidimo šta možemo da ponudimo ljudima iz grada, koji je to kvalitet, šta će biti pogodno za masovniju proizvodnju. Jako bitan aspekt je mapiranje na Staroj planini, gde ove godine planiramo da napravimo malo ogledno dobro, odnosno kolekciju sorti iz lokalne sredine, da bi ljudi mogli da uživaju u njima i uzmu kalem grančicu, ukoliko im je potrebna. Nastavljamo i sa slanjem semena starih sorti, tako da za jesen spremamo nove pakete.

Važna geografska specifičnost

Prema rečima naše sagovornice, svaki kraj ima svoje specifičnosti kojih treba da se drži. Ne treba svi da gaje sve, bitno je da postoji geografska specifičnost, jer je to osnova turizma koja se bazira na lokanoj gastronomiji, odnosno agroturizma, koji je u svetu sve popularniji.

Ekološki pokret Okvir života planira i dve besplatne škole kalemljenja, na Staroj planini i u Mionici, a njihov osnovni zadatak jeste obuka ljudi iz malih gazdinstava da prekaleme sorte na svom imanju, a to su znanja koja su jako važna za održivost lokalne banke semena. Ljudi koji imaju stare sorte mogu da se jave Pokretu, a o njihovim aktivnostima mogu da se informišu na fejsbuk stranici ove organizacije.

Metlaša, slatkača i arapka

Biolog Petar Popović smatra da je svaka sorta jabuke i kruške oduvek imala veliki značaj za čoveka, bilo da se izvozila, sušila, koristila za pite ili kolače.

- Srpski seljak je genetičar. On je godinama sebi odabirao voćku prema podneblju i svojim potrebama. Sve ostalo što je sada na sceni jeste hemija i ogroman trošak intezivne nege - upozorava Petrović.

Od starih sorti šljiva on ističe petrovaču, belovaču, crvenu ranku, bolujaču, metlaša, i to su, kako kaže, izuzetne rakijske šljive.

- Požegača ima nekoliko klonova, koje su industrijske šljive, koje je šteta stavljati u rakiju, jer daju kvalitetan pekmez, suvu šljivu i druge proizvode od šljive. Što se jabuka tiče, postoje zimske, zatim kolačara, tikvaja, slatkača, zelenika i druge, i svaka ima svoju osobenost - neke su slatke, neke kisele, neke mogu dugo da opstanu, na primer zelenika i slatkača mogu da stoje do maja -priča Petrović.

Takođe, ističe i stare sorte kruške kojih ima dosta, kao što su arapka koja može da naraste i do kilograma. Bakvača se suši i dobra je kada ugnjili. Ima i mnogo letnjih: vidovnjača, ilijnjača, a mitrovača je karakteristična po tome poslednja uzri.

Raširiti stare sorte

Lokalna banka semena nastala je 2019. godine, zahvaljujući grantu Nacionalne koalicije za decentralizaciju u okviru projekta "Tvoje mesto u Srbiji". Predstavlja koncept gajenja starih sorti na farmama. To znači da se te sorte gaje aktivno, ne čuvaju se u frižiderima i zamrzivačima, već se svake godine seme sakuplja, daje se građanima i vraća se nazad.

Sama banka semena ima zadatak ne samo da sačuva stare sorte, nego i da ljude motiviše da se time bave, da sorte raširi što više i da ih vrati na naše trpeze, objasnila je Ivana Petrović.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.