NavMenu

Energetska efikasnost može da donese 2,5 mlrd EUR investicija Zapadnom Balkanu i smanji potrošnju energije u zgradama do 40%

Izvor: Balkan Green Energy News Petak, 24.07.2020. 12:20
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: AKIRA_PHOTO/shutterstock.com)Ilustracija
Zemlje Zapadnog Balkana ne koriste svoj potencijal za poboljšanje energetske efikasnosti, uprkos činjenici da bi mere za uštedu energije mogle da privuku dodatne investicije u vrednosti od 2,5 mlrd EUR i smanje potrošnju energije u zgradama do 40%, navodi se u izveštaju Praćenje energetske tranzicije (Energy Transition Tracker).

Najdrastičniji pokazatelj niskih ulaganja u energetsku efikasnost je energetski intenzitet regiona koji se može definisati kao količina energije koja se potroši da bi se dobio bruto društveni proizvod. Taj intenzitet je u regionu u rasponu od 20% do 50% u odnosu na EU, što znači da zemlje Zapadnog Balkana troše i do pet puta više energije po jedinici proizvoda.

Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je objavljivanje ovog izveštaja kako bi olakšao praćenje energetske tranzicije u šest ugovornih strana na Zapadnom Balkanu. Posle detalja u vezi sa berzama električne energije, smanjenjem emisija, obnovljivim izvorima energije, Vladimir Spasić za Balkan Green Energy News donosi i presek stanja u sektoru energetske efikasnosti.

U izveštaju se navodi da Albanija, BiH, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija imaju obavezu da primene EU Direktivu o energetskoj efikasnosti, prema kojoj je definisan cilj od 20% za povećanje energetske efikasnosti u Energetskoj zajednici do 2020. Takođe, određen je i limit za potrošnju primarne i finalne energije koji se odnosi na sve ugovorne strane Energetske zajednice.

One su, na drugoj strani, morale da usvoje nacionalne ciljeve za energetsku efikasnost i nacionalne planove sa merama koje se odnose na zgrade, prenos i distribuciju električne energije, sistem daljinskog grejanja i hlađenja.

Prema podacima za 2018, sve ugovorne strane osim BiH su znatno ispod limita utvrđenog za potrošnju. Međutim, njihov energetski intenzitet je i dalje nizak u poređenju s EU, navodi se u izveštaju.

Prilika za velike investicije

Renoviranje zgrada kako bi se dostigli minimalni zahtevi iz EU Direktive o energetskim performansama zgrada povećalo bi životni standard i poboljšalo zdravlje građana u regionu, ali i donelo uštedu energije do 40% u sektoru zgradarstva, navodi se u izveštaju.

Ovo ima još više smisla ako se zna da su zgrade najveći potrošač finalne energije, na koje otpada 43% ukupne potrošnje energije na Zapadnom Balkanu.

Sekretarijat Energetske zajednice u izveštaju navodi da su EU, međunarodne finansijske institucije i donatori dali svoj doprinos kako bi podržao region u ovoj oblasti. Jedan od primera je i Program za finansiranje zelene ekonomije (GEFF). Uprkos tome, rezultati su loši.

Između 2010. i 2020. region je u mere za uštedu energije u zgradama uložio 1,06 mlrd EUR, što je samo 30% neophodnih investicija, koje su procenjene na 3,54 mlrd EUR.

Rešenje je upotreba obnovljive energije u daljinskim sistemima grejanja i hlađenja

U izveštaju se navodi i da je povećanje energetske efikasnosti moguće u daljinskim sistemima grejanja i hlađenja.

Daljinsko grejanje zasnovano na obnovljivoj energiji ili rezidualnoj toploti je najekonomičnije, najčistije i najefikasnije rešenje za snabdevanje potrošača toplotnom energijom u urbanim sredinama, navodi se u izveštaju.

Zapadni Balkan ima dobar potencijal za korišćenja obnovljive energije (biomase, solarne i geotermalne energije) u sistemima daljinskog grejanja čime bi se iz upotrebe izbacila fosilna goriva. Ali, nedostaju investicije i politička volja da se taj potencijal iskoristi i dobije održiv sistem daljinskog grejanja.

Inače, na Zapadnom Balkanu se oko 14% ukupne potrošnje toplote proizvodi i distribuira krajnjim korisnicima preko daljinskih sistema grejanja.

Kao rešenje za finansiranje uvođenja obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog grejanja i hlađenja, u izveštaju se navodi i Fond za sisteme daljinske energetike iz obnovljivih izvora energije na Zapadnom Balkanu (Renewable District Energy in the Western Balkans – ReDEWeB).
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.