NavMenu

Firmama novi namet od 10.000 EUR - obavezan godišnji izveštaj o očekivanoj budućnosti

Izvor: Blic Subota, 20.02.2010. 12:15
Komentari
Podeli

Srđan PaunovićSrđan Paunović

Umesto da im olakša poslovanje u 2010. godini, privrednici u Srbiji dobili su još jednu "čestitku" od države, koja će im iz džepa izvaditi, ni manje ni više, nego milion dinara godišnje. Ovaj dodatni namet dobili su zahvaljujući odluci Ministarstva finansija po kojoj svako preduzeće mora sastaviti aktuarski izveštaj, koji podrazumeva dugoročno predviđanje izdvajanja novca za otpremnine budućim penzionisanim radnicima, jubilarne nagrade i prekovremeni rad i koji košta firme između 7.000 i 10.000 EUR godišnje.

- Na ovaj način država je na mala vrata uvela novu vrstu oporezivanja srednjih i velikih preduzeća i smislila način kako da utera milione evra u budžet Republike Srbije. Tako će preduzeće sa, recimo 250 zaposlenih godišnje morati da plati od 5.000 do 7.000 EUR poreza na dobit koja realno nije ostvarena i još u proseku od 2.000 do 3.000 EUR agencijama koje su ovlašćene za sastavljanje aktuarskog izveštaja", kaže Dragoljub Rajić, šef ekonomskog sektora u Uniji poslodavaca Srbije.

Računica govori da ako 630 velikih preduzeća pomnožimo sa prosečno 8.000 EUR, dobijamo 5.040.000 EUR. A kada 2.514 srednjih preduzeća pomnožimo sa prosečno 5.000 EUR, rezultat je 12.570.000 EUR. Pored toga, 3.144 srednja i velika preduzeća, koliko ih u Srbiji ima, omogućiće agencijama koje izdaju aktuarske izveštaje, da na njima zarade još oko 7.860.000 EUR, ocenjuju privrednici.

- U trgovini na malo kojom se mi pretežno bavimo, neto profit se kreće između jedan i dva odsto. Treba da prodamo robe u vrednosti od oko milion evra, pa da pokrijemo trošak aktuarskog izveštaja - kaže Srđan Paunović, jedan od vlasnika trgovinskog preduzeća "Kvin" iz Kragujevca koje zapošljava 6.250 ljudi.

Osim što je ovaj izveštaj skup, privrednici se žale da je i prognoza koja se očekuje s obzirom na uslove poslovanja u Srbiji gotovo nemoguća. Najproblematičnija stavka za predviđanje je otpremnina, koju svakako isplaćuje poslodavac od kojeg radnik odlazi u penziju.

-Mi u ovom trenutku imamo oko sto radnika sa manje od deset godina staža. Niko ne može da predvidi od kojeg će poslodavca oni otići u penziju, ali svi poslodavci kod kojih budu radili moraju u završnim računima da rade rezervaciju sredstava. Ne vidim kome to treba i čemu služi, osim zarade koju ostvaruju aktuari - kaže Paunović.

Srđan PaunovićSrđan Paunović

Inače, svako preduzeće je dužno da preda aktuarski izveštaj uz svoj završni račun za 2009. godinu, a oni koji to ne učine prilikom pregleda revizora, uprkos pozitivnom poslovanju i tome što su redovno izmirivali sve obaveze prema državi i komercijalnim bankama, dobiće oznaku "završni račun usvojen sa rezervom". Tada će mnoge banke pooštriti uslove kreditiranja ovih preduzeća, što će znatno otežati njihov položaj na tržištu.

Unija poslodavaca Srbije tražila je od Ministarstva finansija da se obaveza uvođenja aktuarskog izveštaja odloži dok se Zakon o porezu na dobit ne uskladi sa Međunarodnim računovodstvenim standardima. Tako cifre iz aktuarskog izveštaja ne bi bile kalkulisane kao dobit i tako oporezivane.

Pitali smo Ministarstvo finansija, da li su razmatrali ovakvo odlaganje ili ukidanje aktuarskog izveštaja, ali nam nisu odgovorili.

Aktuarski izveštaj ove vrste postoji u zemljama kao što su Nemačka i Danska koje su, prema podacima Svetske banke, dve vodeće privrede u svetu (sudeći po BDP-u po glavi stanovnika). Ovaj izveštaj je primenljiv u najrazvijenijim ekonomijama jer je kod njih moguće na duži niz godina detaljno planirati poslovanje. Međutim, u Srbiji je proteklih godina bilo nemoguće predvideti stopu inflacije, porast zarada, kretanje kursa dinara, a kamoli kod kog poslodavca će biti penzionisan neki od tek zaposlenih građana do 2030. ili 2040. godine.


Privrednici: Lobistička priča

Među privrednicima u Srbiji vlada uverenje da je uvođenje aktuarskog izveštaja u jeku svetske ekonomske krize u stvari pokušaj pojedinih lobi grupa da preko noći zarade milione, koristeći se svojim vezama u političkom establišmentu.

- Sumnjivo je to što u Srbiji postoji samo nekoliko agencija ovlašćenih za sastavljanje aktuarskog izveštaja, a vlasnici ili menadžeri tih agencija su u prošlosti bili bliski saradnici pojedinaca u Ministarstvu finansija, vodećim revizorskim kućama i NBS - kaže Dragoljub Rajić i dodaje da ukoliko Ministarstvo finansija bude i dalje ćutalo, ovakvo postupanje će biti tumačeno kao korišćenje zakonskih anomalija za slivanje velike količine novca u budžet, ali i u privatne ruke.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic Novac" od 20.2.2010.)


Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.