NavMenu

Emisije SO2 na Zapadnom Balkanu šest puta iznad dozvoljenih u 2019 - Vrednosti u TE Kostolac B daleko premašile celokupnu kvotu Srbije

Izvor: Balkan Green Energy News Sreda, 24.06.2020. 09:06
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: SpaceKris/shutterstock.com)Ilustracija
U izveštajima za prošlu godinu koje su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, vlasti u Prištini i Severna Makedonija poslali Evropskoj agenciji za životnu sredinu nije bilo poboljšanja u podacima o zagađenosti vazduha izazvanom aktivnošću industrijskih postrojenja, saopštio je Bankwatch. Ukupne emisije SO2 iz elektrana i drugih pogona na ugalj su povećane i bile su šest puta preko granica postavljenih u nacionalnim planovima za smanjenje emisija.

Po ažuriranju svog izveštaja Comply or Close (Usaglasi ili zatvori) informacijama za 2019. godinu, CEE Bankwatch Network je saopštio da su emisije praškastih materija u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Srbiji bile 56,8% preko granice, na 17.557 tona.

Crna Gora je uključena u izveštaj, ali u toj zemlji je samo jedno veliko ložište i ona stoga nema nacionalni plan za smanjenje emisija ili NERP, kojim se određuju limiti. Emisije sumpor-dioksida (SO2) i drugih polutanata u regionu nastavljaju da postižu rekorde evropskih razmera, piše Igor Todorović za Balkan Green Energy News.

Nijedna pojedinačna zemlja nije zadržala zagađivanje vazduha u okviru zadatih brojki. Doduše, nivoi azotnih oksida (NOx) u Severnoj Makedoniji i Srbiji bili su ispod gornje granice, a emisije prašine odnosno suspendovanih čestica – PM su u Srbiji takođe očitane nominalno ispravne. Celokupno područje je imalo dozvoljene količine ispuštenih azotnih oksida.


Emisije SO2 u TE Kostolac B daleko su premašile celokupnu kvotu Srbije

S druge strane, emisije sumpor-dioksida, SO2, povećale su se 2,2 odsto na ukupno 617.281 tona, što je skoro šest puta ili 495,4 procenta iznad granice. Termoelektrana Kostolac B je sama premašila nacionalni limit Srbije 1.45 puta, a svoj pojedinačni maksimum gotovo deset puta, sa 79.113 tona.

Tamošnja količina se spustila za manje od trećine na godišnjem nivou uprkos ogromnoj investiciji u opremu za odsumporavanje, koju je instalirao China Machinery Engineering Corp. To navodi na zaključak da taj sistem ne funkcioniše kako treba, upozorili su autori.

Emisije SO2 iz postrojenja u Srbiji obuhvaćenih NERP-om i dalje su skoro tri puta veće nego što je dozvoljeno za sve četiri zemlje zajedno. Najveći pojedinačni prekršaj u relativnom smislu u istoj kategoriji počinio je blok Bitola 3 termoelektrane na ugalj u Severnoj Makedoniji. Prošle godine je ispustio 13 puta više rečenog otrovnog gasa preko kvote.

U ovoj zemlji su 2019. emisije SO2 iz nepoznatih razloga više nego udvostručene.


Slaba korist od ulaganja u desumporizaciju

Po količini, najveći emiter bila je termoelektrana Ugljevik u BiH – 88.302 tona, što je 9,7 puta iznad plafona. Tamošnji pogon za odsumporavanje pušten je u probni rad u decembru, ali filteri za prašinu, koje je pre tri godine remontovala češka kompanija Termochem, nisu ispravni. To znači da zapravo ceo sistem nije funkcionalan.

Srbija i BiH su prošle godine blago smanjile emisije SO2.

- U regionu su trenutno dva postrojenja na ugalj u kojima oprema za desumporizaciju ne radi. Kompanije za proizvodnju struje u Srbiji i Bosni i Hercegovini koje su za to odgovorne moraju odmah da reaguju, jer je to hitan problem javnog zdravstva - poručila je Ioana Ciuta, koordinatorka za energetiku u Bankwatchu.

Činjenica da dve najveće investicije u desumporizaciju i dalje nisu dovele do znatnijeg slabljenja emisija ukazuje na potrebu da se razmotri mogućnost zatvaranja većeg broja pogona na ugalj i ranije nego što je planirano, navedeno je u dokumentu.


Odgovornost za nemar

Ove zemlje su bile svesne, otkad je 2005. potpisan Ugovor o Energetskoj zajednici, da će do 2018. morati da se usklade sa Direktivom o velikim ložištima, podsetila je savetnica za energetiku za Jugoistočnu Evropu Pippa Gallop.

- Od tada je prošlo 15 godina, a malo šta je preduzeto. Oni koji su odgovorni za ovaj nemar treba da snose posledice - navela je.

Crna Gora je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu osim Albanije – koja nema nijedno aktivno veliko ložište – koja bi mogla da kroz nekoliko godina ispuni uslove iz direktive, pokazao je izveštaj. Tamošnja termoelektrana Pljevlja i dalje ima veoma visoke emisije sumpor-dioksida i azotnih oksida.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.