NavMenu

Sve manje rakije od duda, za koju poznavaoci kažu da je najžešća koja postoji

Izvor: Dnevnik Utorak, 23.06.2020. 08:49
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sinisa Botas/shuterstock.com)Ilustracija
Dudovi su u Bačkoj Topoli prava retkost, ali beli dud u dvorištu Lasla Januška zna lepo da rodi i daje dobru dudovaču, koja je jedna od najžešćih rakija koja postoji. Rakija dudara je najbolja ako se ostavi od 23 gradi, jer ako se ostavi slabija onda se odmah zamuti.

Beli dud u dvorištu Januška rađa svake godine, nekad manje nekad više, a najviše je dao jednom prilikom dve godine posle orezivanja, kada je rodilo slasnih dudova za 1.600 litara komine, pa je te sezone jedna krošnja dala čak 193 litra žestine!

- Čovek da ne poveruje da jedno stablo duda može da iznedri toliko žestine. Kod spravljanja dudare važno je da se dudovi pokupe uredno, čisto kao za ljudsku ishranu, da se ne dozvoli da dudinje budu trule i buđave. Slično je kao kada se spravlja rakija od bilo kog voća, mora da bude zdravo i zrelo, da bi se dobila kvalitetna rakija. Plodovi duda su sitni i oko pripreme dudare ima mnogo više posla. Kada se pokupe treba sačekati da komina sazri, posle osam-devet dana ide u kazan na pečenja - pojašnjava Januško.

Kaže i da se sve ostale rakije, kajsijevača, šljivovica ili mešane voćne, ostavljaju se od 19 do 21 gradi, a dudara se najbolje drži kada se ostavi na 23 grada. Zbog toga je dudovača jedna od najžešćih i najtežih rakija.

- Ako se čovek ne čuva, od dudare se lako napije. Ne kaže se džabe - dudara u glavu udara! Ili dudara - ludara. Svojevremeno moj ćale kad je bio mlad čovek, imali smo na salašu nekih dvadesetak dudova, sve je otresao i za to vreme popio litar dudovače i nije mu ništa falilo. Danas, kao da smo postali slabići za dudovaču, a i dudovača gotovo da je presušila, retko ko peče rakiju od duda - ispričao je Januško.

Ove sezone dud je slabije rodio, jer je izmrzao, nisu mu bile naklonjene vremenske prilike, a i sazreva desetak dana kasnije.

- Svojevremeno sam tresao dudove, dok sam bio mlađi i vitkiji, ali sada već ne smem da se pentram gore, jer mu je krošnja visoka otprilike oko 13 metara, a raširila se i pokriva dobar deo dvorišta, između dve zgrade. Leti kada su najveće vrućine, drži dobru hladovinu, koja svima prija. Dok se list duda nekada koristio kao hrana za svilene bude, pojavljivale su se i gusenice gubara dudovca, pa su znale da obrste svo lišće, ali u poslednje vreme, već desetak godina, gusenica gubara nema nikako. Možda su nestale zbog tretmana useva hemijskim preparatima u našem ataru, a dešavalo se ranije, da svake godine kada otresemo i pokupimo dudinje, u najezdi gusenica nestajalo je lišće. Kada je bilo suvo vreme, za nedelju dana pojele su svo lišće - priča Januško.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.