Izvor: eKapija | Petak, 05.02.2010.| 15:51

Prihodi koje je nemoguće ostvariti proizvodnjom bilo koje druge poljoprivredne kulture - tehnologija jabučnjaka "Delta Agrara" u Čelarevu

Portal "eKapija" i ove godine, početkom marta dodeliće, sada već tradicionalno, "Aurea" nagrade najboljim investitorima u 2009. godini. Kako se približava novi ciklus izbora, posetili smo kompanije koje su prošle godine ušle u uži krug nominacija, da vidimo dokle su stigle u svom poslovnom razvoju.

Kompanija "Delta agrar", deo "Delta Holdinga", uložila je tokom 2008. godine 5 mil EUR u tehnologiju i zasad 100 hektara jabuka u Čelarevu. Jabučnjak je osmišljen tako da iz korena promeni tehnologiju i način proizvodnje jabuke kod nas, a sa nekim svojim elementima može se staviti u grupu najmodernijih voćnjaka u svetu.

Voćnjak, sa 400.000 sadnica i šest sorti jabuka, opremljen je modernim sistemom koji sadrži protivgradnu zaštitu, sistem za odbranu od mraza, meteorološku stanicu, kao i sistem za navodnjavanje i prihranu.

O isplativosti ulaganja u jabučnjak, velikim potencijalima ruskog tržišta, problemima proizvođača voća, kao i planovima kompanije u ovoj godini, u intervjuu za "eKapju" govori Slobadan Košutić, Category Manager za voće i povrće u "Delta agraru".

eKapija: Koliki je prinos sa jabučnjaka u Čelarevu u 2009. godini?

- Ukupno smo proizveli više od 2.400 tona jabuka u protekloj godini. U 2009. u delu voćnjaka u kome se nalaze sorte gala i breburn u trećoj proizvodnoj godini postignuti su rekordni prinosi od 47,1 i 44,1 t/ha, iako su pri ovako intezivnoj tehnologiji gajenja jabuke projektovani prinosi za treću proizvodnu godinu 30 – 35 t/ha.

U delu voćnjaka gde se nalaze sorte crveni i zlatni delišes koje su u drugoj proizvodnoj godini postignuti su prinosi od 17 i 14 tona po hektaru, dok je sorta greni smit, koja je takođe u drugoj proizvodnoj godini, dala prinos od 19 tona po hektaru.

eKapija: Za koji vremenski period očekujete maksimalnu iskorišćenost kapaciteta i koliki bi tada bili prinosi?

- Voćnjak u petoj proizvodnoj godini ispoljava pun proizvodni kapacitet, kada se u zavisnosti od sorti očekuje prinos od 60 do 80 tona po hektaru, što se za deo voćnjaka koji je podignut 2006. godine očekuje 2011. godine. Upotreba ovakvog voćnjaka traje minimum 15 godina i uz pravilnu agrotehniku u svim narednim godinama očekuju se prinosi i veći od 70 tona po hektaru. Samo u 2010. godini očekujemo sa našeg voćnjaka ukupnu proizvodnju veću od 6.000 tona jabuka.

eKapija: Uložili ste 5 mil EUR u taj voćnjak. Za koliko godina se takva investicija isplati?

- Troškovi podizanja jednog hektara ovakvog voćnjaka iznose 20-23.000 EUR i obuhvataju nabavku 4.000 komada kvalitetnih italijanskih sadnica jabuke, nabavku betonskih stubova, protivgradne mreže, sistema za navodnjavanje i prihranu, žica i ostale prateće opreme. Računa se da su prosečni troškovi održavanja voćnjaka na godišnjem nivou 2.500 – 3.000 EUR. Ovakav voćnjak postaje samofinansirajući u trećoj godini, dok se u petoj godini potpuno isplati i sve do kraja ekploatacije voćnjaka ostvaruju se veliki prihodi koje je nemoguće ostvariti proizvodnjom bilo koje druge poljoprivredne kulture.

eKapija: Koliko je "Delta agrar" izvezao jabuka i na koja tržišta?

- U 2009. godini izvezeno je više od 2.700 tona jabuke, prvenstveno na tržište Rusije i znatno manje količine u okolne zemlje.

eKapija: Da li imate u planu plasiranje jabuka i na nova tržišta u narednom periodu?

- Potencijali ruskog tržišta su nesagledivi, zvanični podaci govore o činjenici da ukupna godišnja proizvodnja jabuka u Srbiji ne podmiruje ni 2% godišnje potrošnje jabuka u Rusiji. S obzirom na to da je "Delta Agrar" početkom 2009. godine otvorio svoj distributivni centar u Moskvi i uspostavio saradnju sa nekoliko velikih maloprodajnih lanaca u Rusiji, usmerićemo sve svoje snage prvenstveno na njihovo redovno snabdevanje jabukama.

eKapija: Najavljivali ste povećanje kapaciteta voćnjaka. Kada je to planirano?

- U toku protekle godine podigli smo još 25 hektara voćnjaka, tako da u ovom trenutku ukupna površina "Delta agrarovog" voćnjaka iznosi 115 hektara. Namera nam je da u narednih nekoliko godina povećamo voćnjak do površine od ukupno 600 hektara.

eKapija: Jabučnjak je opremljen modernim tehnološkim rešenjima. Šta ne može da se "kontroliše" u voćnjaku?

- Ceo tok proizvodnje je pod nadzorom i praktično je rizik smanjen na minimum zahvaljujući savremenoj tehnologiji gajenja voća kojismo uveli.


eKapija: Kakvi su rezultati u organskoj proizvodnji jabuka u "Delta Agraru"? Da li je takvo voće traženo kod nas na tržištu? Kakva je perspektiva takve proizvodnje?

- "Delta Agrar" u svom voćnjaku na maloj površini ima sortu jabuke gold rush koja se proizvodi kao organska jabuka. Na domaćem tržištu organska jabuka je slabo tražena delom zbog nerazvijene svesti potrošača o prednostima organske proizvodnje a delom zbog organoleptičkog izgleda takve jabuke. Organski proizvedene jabuke su prvenstveno namenjene probirljivim potrošačima u zapadnoevropskim zemljama, međutim generalno perspektiva organske proizvodnje nije svetla i ne može se očekivati da će se značajno povećavati kod nas. To može biti dobar biznis za mala porodična gazdinstva, dok se globalno s obzirom na rastuću svetsku populaciju i limitirane površine poljoprivrednog zemljišta nameće potreba intenziviranja proizvodnje odnosno potreba da se na manjim površinama proizvede što više poljoprivrednih proizvoda.

eKapija: Pozvali ste srpske voćare na saradnju?

- Zainteresovanih ima mnogo ali je malo onih koji su zaista spremni da započnu saradnju, prvenstveno zbog nemogućnosti pronalaženja izvora finansiranja za podizanje jednog hektara intenzivnog voćnjaka, iako je ovo jedan od vidova poljoprivredne proizvodnje koji sa ovakvom tehnologijom najsigurnije vraća bankarski kredit i dugoročno obezbeđuje proizvođačima visoke i stabilne prihode. S druge strane, potrebno je dosta vremena da se promeni mentalitet naših poljoprivrednika kako bi prihvatili savremene tehnologije koje donose dugogodišnju solidnu i sigurnu zaradu umesto onih tradicionalnih po kojima su radili njihovi očevi i dede. Kada bi država prepoznala ovaj projekat kao suštinski za osavremenjavanje srpskog voćarstva i podržala ga sigurno je da bi srpske jabuke bile konkurentne na inostranim tržištima.

eKapija: Prošle godine su mnogi voćnjaci ostali neobrani. U čemu vidite problem naših proizvođača?

- Problem je upravo u staroj tehnologiji gajenja jabuke i zastarelom sortimentu koji čak i u godinama kada je izuzetno dobar rod, ne može da pokrije cenu koštanja same proizvodnje, a kamoli da donese zaradu proizvođačima.

U Srbiji je sorta jabuke ajdared zastupljena sa više od 60% tako da je tržište prezasićeno. Imajući u vidu prinose koji se postižu pri tradicionalnom ekstenzivnom načinu proizvodnje od 15 do 20 tona jabuke po hektaru u punom rodu i procentu prve klase koji jedva prelazi 50% od ukupne proizvodnje, jasno je zašto su mnogi odustali od branja jabuka koje takođe predstavlja značaj trošak u proizvodnji jabuke.

Poređenja radi, "Delta Agrarov" jabučnjak sa savremenom tehnologijom osim izuzetno visokih prinosa u ukupnoj proizvodnji ima više od 85% jabuka prve klase koje imaju najbolju cenu na tržištu.

eKapija: Da li su jabuke proizvedene u Srbiji konkurentne na svetskom tržištu?

- Nisu konkurentne na svetskom tržištu zbog stare tehnologije, zastarelog sortimenta, visoke cena proizvodnje i nepostojanja subvencija od strane države, kao što je to slučaj u Poljskoj koja je naš najveći konkurent u izvozu jabuka na rusko tržište. Da bi srpske jabuke bile konkurentne potrebno je postići visoke prinose, veliki procenat jabuka prve klase i smanjiti cene proizvodnje, što je jedino moguće intenzivnom proizvodnjom jabuka kao što je u "Delta Agrarovom" voćnjaku u Čelarevu.

eKapija: Koji su planovi "Delta agrara" za 2010. godinu?

- "Delta agrar" će u 2010. godini nastaviti da radi na širenju i uspostavljanju novih partnerskih odnosa sa poljoprirednim proizvođačima u delu ugovaranja zajedničke proizvodnje ratarskih kultura, proizvodnje povrća i naravno nastavićemo sa našom akcijom kooperantskog podizanja voćnjaka. Što se tiče našeg voćnjaka planiramo da ove godine podignemo novih 50 hektara jabuke i završimo izgradnju Ultra Low Oxigen hladnjače kapaciteta 6.000 tona u samom voćnjaku. Takođe očekujemo da završimo i naš projekat podizanja staklenika u Bogatiću na površini od 5 hektara koji se nalazi na izvoru geotermalnih voda. Osim toga, radićemo naravno i na povećanju izvoza domaćeg voća i povrća i drugih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržište Rusije.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.