NavMenu

Zašto ne funkcioniše elektronsko izdavanje lista nepokretnosti?

Izvor: RTS Utorak, 16.06.2020. 13:17
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Lucian Milasan/shutterstock.com)Ilustracija
Uprkos najavama da će zahvaljujući elektronskoj predaji dokumenata redovi ispred katastra biti prošlost, to se nije dogodilo.

Čak 70% zahteva koji se trenutno podnose katastru jesu zahtevi za izdavanje lista nepokretnosti. Redovi su gotovo svakodnevni.

U međuvremenu, Ministarstvo pravde odbilo je predlog Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) da se izvodi iz liste nepokretnosti izdaju digitalno, a u obrazloženju koje je Beogradska hronika dobila od ovog Ministarstva, kaže se da je predlog uredbe nepotpun i manjkav.

Ipak, Ministarstvo očekuje da u zajedničkim konsultacijama, Katastar i Javno-beležnička komora usklade tekst tog akta, kako bi bio prosleđen Vladi Srbije na usvajanje. Oko čega zapravo postoje nesuglasice između javno beležničke komore i katastra?

- Mi sada imamo podatke u koje vršimo uvid sa zakašnjenjem od nekoliko dana. U tom periodu mogu da se dese vrlo nezakonite stvari, da neko podnese zahtev za upis hipoteke, zabeležbe i zabrana otuđenja i opterećenja, a da to javni beležnik ne vidi - navodi predsednik komore javnih beležnika Srbislav Cvejić.


Donekle se sa ovim mišljenjem slaže Ministarstvo pravde, koje tvrdi da katastar nije obezbedio tehničke uslove za povezivanje sa veb servisom koji obezbeđuje put kroz zaštićenu pravosudnu mrežu.

- RGZ će poštovati svaku odluku Vlade Srbije, dali smo predlog uredbe koji bi dodatno definisao pitanje korišćenje digitalnog dokumenta. Ministarstvo pravde je na to dalo negativno mišljenje. Mi mislimo da je Ministarstvo pravde adekvatna adresa na ovu temu - rekla je Maja Radović iz Republičkog geodetskog zavoda.

Ističe da je cilj Katastra da građani imaju besplatan uvid u list nepokretnosti.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.