Ilustracija (Foto: Roman023_photography/shutterstock.com) Građevinska industrija u Srbiji je beležila veliki porast prošle i početkom 2020. godine, kako u polju stanogradnje, tako i u domenu novog kancelarijskog prostora. Prema
ranijem pisanju eKapija, podaci iz nedavno objavljenog Godišnjeg biltena finansijskih izveštaja pokazali su da je poslovanje građevinskog sektora u 2019. godini bilo izuzetno uspešno. Tako je pozitivan rezultat od 37,42 milijardi dinara povećan za 49,2% u odnosu na 2018. godinu, dok je ukupan broj zaposlenih od 77.770 radnika porastao na godišnjem nivou za 5.291 radnika.
U prva tri meseca ove godine, kroz Centralnu evidenciju objedinjenih procedura za izdavanje građevinskih i drugih dozvola u građevinarstvu, primljeno je ukupno 25.410 zahteva, za 16,8% više nego u istom periodu prošle godine, kada je primljeno 21.760 zahteva, saopštila je Agencija za privredne registre (APR).
A onda je celu planetu zadesila pandemija, koja se polako širila od januara ove godine, i u martu jednim zamahom pozatvarala tržišta i granice kako naše, tako i susednih zemalja.
U našoj zemlji vanredno stanje je uvedeno 15. marta i u prve dve nedelje je bilo potrebno prilagoditi se novonastalim okolnostima, reorganzovati radnu snagu i resurse. Prvi su isplivali ključni organizacioni problemi - radna snaga koja uglavnom ima drugačije mesto prebivališta u odnosu na mesto zaposlenja, pa su tako ograničenje kretanja i policijski čas potpuno uklonili određene grupe ljudi sa gradilišta. Zabrana kretanja vikendom, kao i policijski čas koji je počinjao u 17 časova svaki dan onemogućio je rad u dve smene, a gradilišta su skoro prepolovila svoj učinak. Izvođači su bili primorani da u tom trenutku pronalaze novu radnu snagu, ali i da istovremeno smanje broj zaposlenih na gradilištu, kako bi ispoštovali sve mere zaštite koje je u tom trenutku sugerisala Vlada.
Kao drugi problem iskrsla je nabavka materijala i otežan transport. Preduzeća koja nisu imala zalihe, ubrzo po uvođenju vanrednog stanja ostala su bez značajnog dela građevinskog materijala. Jednako bitna novonastala okolnost jeste i zaštitna oprema koja se u trenutku morala nabaviti da bi se poslovalo u skladu sa preporukom Vlade i zdravstvene organizacije, a zaštitne opreme u tom trenutku zbog velike potražnje nije bilo. Ipak, svi ovi problemi, koji su nastupili u prve dve nedelje po uvođenju vanrednog stanja, su već u 4. nedelji počeli polako da se stabilizuju na velikim gradilištima. Poslodavci su nalazili načina da ih prevaziđu, i evo sad, mesec i po dana od uvodjenja vanrednog stanja možemo reći da su okolnosti u nekoj meri prihvaćene i da je organizacija prilagođena situaciji.
Važno je napomenuti da je građevinska industrija Srbije je od samog početka imala podršku u državi, koja je nalazila načine kako da izađe u susret i prebrodi novonastalu situaciju na najlakši mogući način. Bilo je važno da građevinska industrija opstane, i to se u velikoj meri i postiglo.
Sa udelom od blizu 6% u BDP-u i rastom u prošloj godini od 35%, sektor građevinarstva jedan je od glavnih pokretača privrednog rasta, zbog čega je potrebno da bude podržan posebnim merama za prevazilaženje negativnih efekata pandemije, istakao je Savez za imovinu i urbanizam NALED-a.
Prema dostupnim podacima iz ministarstva, za sada se ne beleži pad kada je u pitanju broj izdatih građevinskih dozvola u odnosu na ovaj period prošle godine, šta više, prema podacima NALED, prva dva meseca 2020. imali smo već 2.700 izdatih dozvola, 29,1% više nego u istom periodu prošle godine. Međutim, beleži se neznatan pad u polju investicionih vrednosti. Takođe, u prve dve nedelje marta, beleži se pad u prodaji nekretnina, kao i u iznajmljivanju kancelarijskog prostora. Međutim, prave podatke ćemo imati tek po završetku vanrednog stanja. Posledice u padu potražnje i prodaje će se osetiti tek tokom sledeće godine,a potpuna normalizacija tržišta se očekuje tek za dve godine.
- Kriza sa koronavirusom nam je donela određene probleme u privredi i ekonomiji i zbog toga ćemo imati pad prihoda. Budžet će biti manji za 4,24 milijarde dinara odnosno za 5,43%. Ipak, na prste jedne ruke mogu se izbrojati investicije od kojih ćemo odustati. Sve druge investicije, naročito one koje su započete, biće privedene kraju - istakao je Mirović.
Ono što je sada važno jeste da država omogući što veću podršku građevinskoj industriji, malim i srednjim preduzećima, tako što će pojednostaviti procedure dobijanja posebnih dozvola, mere karantina za vozače koji dovoze robu iz inostranstva, kao i mogućnost produžetka radnih sati na samom gradilištu i jednostavnost u nabavci materijala i obavezne zaštitne opreme. Banke bi trebalo na neki način ohrabriti da nastave nesmetano sa projektnim finansiranjem i davanjem kredita, kako ovaj pad ne bi smo još teže osetili tokom sledeće godine, kada će se prave posledice zaista i videti. Trebalo bi slediti ideju da se radna snaga koja se sticajem okolnosti vratila u svoju rodnu zemlju osnaži i privuče da ostane na domaćem tržištu. Korisno bi bilo i da se omogući odloženo plaćanje nabavke materijala, zaštitne opreme i energenata, kao i redovno izvršavanje platnog prometa svih koji su u lancu aktuelnih građevinskih projekata.
Ekonomska šteta na građevinskim segmentima će presudno zavisiti od trajanja krize i neizvesnosti koju ona donosi. Prema nekim procenama, očekuje se da će kratkoročna kriza rezultirati padom BDP-a od 5%. Prvi pokazatelji da se povratak u normalan rad slovenačke privrede bliži bile su najave da bi do kraja aprila 2020. trebalo ublažiti nekoliko mera zataškavanja. Međutim, stvarni pad ekonomske aktivnosti zavisiće od efikasnosti države akcije u kojima su slovenački političari obećali jedan od najvećih stimulativnih paketa u EU-u - koji se procenjuje na više od 6% njenog BDP-a, ali oni će se morati sprovesti na efikasan način.
Osim potencijalnih mera koje bi ublažile efekte pandemije, teško je dati dugoročnu prognozu. Ostaje nam da vidimo kako ćemo novonastale izazove u budućnosti prevazići zajedno sa državom i investitorima, kako bi udar pandemije na građevinsku industriju u Srbiji bio dosta blaži.
Jelena Jolović, project menadžer Novaston Project Management