Hoće li država pomoći poljoprivredi (ili će biti obrnuto)? - Stručnjaci kažu da poljoprivrednike treba pustiti da rade
Naime, poljoprivrednici nisu specifično pomenuti prilikom nedavnog predstavljanja paketa mera za pomoć privredi, osim u smislu povoljnih kredita, što je mnogima zasmetalo, pa su se javila i neka strukovna udruženja koja su ukazala na veliki značaj poljoprivredne proizvodnje u ovim kriznim vremenima.
A nadležni, s druge strane, ističu da poljoprivreda nije ugrožena. Istini za volju, resorni ministar je pre nekoliko dana govorio o neka dva seta mera posebne pomoći za poljoprivredu, spomenuo je i podršku povrtarima, da bi kasnije najavio da su u planu prelevmani na uvoz voća i povrća, što, kažu upućeni, nije loša mera ako bude pravovremena.
Stručnjaci, međutim, u izjavama za naš portal kažu da poljoprivredi nikakva pomoć osim one koja im je već namenjena putem subvencija, nije ni potrebna, i slažu se da je ključno samo omogućiti joj da nesmetano radi.
- Kada je reč o najavljenim povoljnim kreditima, blizu 80% su mala i srednja gazdinstva, i ona nisu spremni da uzimaju kredite, čak ni povoljne, jer to je njima omča oko vrata. Poljoprivrednik nikada ne zna hoće li mu roditi ili ne, i hoće li moći da vrati kredit. Tu naravno ne spadaju gazdinstva od 200-300 hektara zemlje, to su ozbiljni farmeri – kaže Prostran.
I prema rečima ekonomiste Milojka Arsića, najvažnije je da se poljoprivrednicima uvaže specifičnosti posla sa stanovišta policijskog časa.
- Nema potrebe da se na tome u njihovom slučaju toliko insistira, jer čovek na njivi je vrlo izolovan i teže može da se zarazi ili da nekog zarazi – ističe Arsić.
On za eKapiju kaže da nije do kraja jasno da li poljoprivrednici imaju pravu na najavljenu direktnu pomoć države u vidu minimalaca, te da će se to verovatno rešavati putem podzakonskih akata.
- Ali to njima nije ni neophodno, potrebno im je pre svega da im se omogući da obavljaju poljoprivredne radove, ali i da se otvori tržište kako bi mogli da prodaju poljoprivredne proizvode, na primer za rano povrće koje je veliki problem trenutno i koje će propasti ako se ne proda – kaže Arsić za eKapiju.
On smatra da pijace treba vratiti u nekom obliku, te da e-prodaja voća i povrća nije održivo rešenje.
- Možda je moguće napraviti veće rastojanje između tezgi ili smanjiti broj tezgi, a elektronska prodaja je za mnoge od njih nepoznanica. Pritom, to neko treba i da preveze, a neće niko za tri veze rotkvica da vozi 10 kilometara – kaže Arsić.
Dodaje da se će se gubici iskazati i kod proizvođača ranog voća koje je ubio mraz, a pitanje je da li će država imati para da to sanira.
Agrarni analitičar Žarko Galetin za naš portal kaže da registrovano poljoprivredno gazdinstvo, odnosno njegovog nosioca, zakon jeste regulisao kao preduzetnika, i da bi po tom osnovu on trebalo da dobije državni minimalac, ali nije siguran da će se to desiti.
On takođe upozrava na probleme sa dozvolama za obrađivanje zemlje.
- U jeku je prolećna setva, i umesto da država kaže poljoprivredniku "stavi u džep fotokopiju registracije poljoprivrednog gazdinstva i svoja lična dokumenta da dokažeš da si nosilac gazdinstva, pa idi u atar", on mora prvo da podnosi zahtev ministarstvu i da prolazi čitavu proceduru za dozvolu za rad – upozorava Galetin i dodaje da je pogubno, naročito sada kada je vreme idealno za setvu, da seljaci ne mogu da obrađuju zemlju tokom čitavog vikenda. Kada je reč o inputima, on kaže da nema problema sa nabavkom semena i đubriva, "ni više ni manje nego prošle godine" i zaključuje da poljoprivreda ipak neće osetiti ovu krizu, kao i da je ona jedina grana realnog sektora koja u ovoj situaciji može da pomogne državi, kao što je to uvek i bilo u kriznim vremenima.
Tema u žiži: Korona i biznis
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina