NavMenu

Jedna totalno IN vinarija - Teroar koji su pili rimski imperatori

Izvor: Vino.rs Ponedeljak, 06.04.2020. 10:57
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Shulevskyy Volodymyr/shutterstock.com)Ilustracija
Vinarija Ilić-Nijemčević (IN) osnovana je 2012. godine u mestu Bikić Do, nedaleko od Šida, neposredno uz granicu sa Hrvatskom, i poseduje gotovo sve što se od ekskluzivne vinarije može očekivati – istoriju, ćateau odrednicu s obzirom na to da je okružena vinogradom, vrhunski degustacioni prostor, ultra zanimljiv podrum i stalni napredak u kvalitetu vina. Sve skupa, reklo bi se da Vinarija IN može ubrzo postati jedan od svetionika fruškogorskog vinskog turizma.

Ušuškana u nežne zelene bregove što podsećaju na mehuriće šampanjca na površini čaše i skrajnuta s puta koji od Šida vodi ka graničnom prelazu tek toliko da se ogrne finim plaštom intime, vinarija Ilić-Nijemčević kao da se od osnivanja priprema da ođednom zasija punim sjajem.

Park stogodišnjih borova okružuje gostinsku kuću dok se iznad i ispod nje protežu široki redovi vinograda. Džinovske bačve, naherene na travnatoj površini kao kakav Stonhendž od hrastovine daju naslutiti bogatu i davnu vinsku istoriju ovog mesta, dok zidani sulundari što mestimično izviru iz zemlje dodaju nit tajanstvenosti. Sama vinarija nije preterano atraktivna, betonski sivi ravni zidovi, veliki otvori za unos grožđa, ali ništa volumenom ili estetski impresivno, naprotiv. Barem ne iznad zemlje...

- Knjižica koja govori istorijsku priču o 17 vekova vinarenja na Fruškoj gori objavljena je 1976. godine – objašnjava Jovan Popov, enolog vinarije dok prstom pokazuje na manastir Privina Glava na padini nasuprot, po predanju najstariji fruškogorski manastir.

U blizini je i lepo jezero Sot, a Bikić Do, Erdevik i Ilok čine gotovo pravilan jednakokraki trougao. Zašto je ta činjenica bitna, objasnićemo kasnije.

- Upravo je ovde negde posađena i prva loza na Fruškoj gori – nastavlja Popov. – Rimska vojska je tu boravila na granici i baškarila se u divnoj prirodi što je zabrinulo vojskovođe. Kako bi im našli zanimaciju, car Marko Aurelije Prob je 276. godine ukinuo zabranu gajenja loze van granica Rima. A da li je baš ovde posađena prva loza? Pa, uz Dunav je obala niska, a ovde je dobra nadmorska visina za vinograd, između 150 i 200 metara. Nema razloga da ne verujemo predanju.

Kada su kupili ovaj posed, prijatelji i poslovni saradnici Milija Ilić i Dragan Nijemčević uglavnom su razmišljali na temu kako pametno uložiti novac. Po preporuci prijatelja koji se bavi vinom i poljoprivredom došli su u Bikić Do i zatekli ostatke nekadašnjeg PP Erdevik koji je masovno proizvodio vina od grožđa sa nekih 200 hektara vinograda i poluporušenu kuću od 300 kvadratnih metara. Par neuspelih prethodnih privatizacija rezultovao je time da je mehanizacija odneta do poslednjeg šrafa i samo su ogromne betonske cisterne ukazivale da je tu nekada bilo vina. I vinograd, naravno. Ali ono što se spolja ne vidi, i što naizgled nema veliku vrednost, nalazi se i proteže od vinarije pa sve ispod kuće, sto i više metara u dužinu, a sigurno pet i više metara u dubinu – vinski podrum ispunjen do vrha ogromnim drvenim bačvama! Jedan od tri grandiozna vinska podruma koje je grof Odaskalki pre gotovo dva veka istovremeno sazidao u Iloku, Erdeviku i ovde. Bukvalno zakopano vinsko blago!

Ivana Ilić i Gordana Nijemčević, ćerke vlasnika, naše su domaćice koje nas uz pomoć čoveka za sve, podrumara Miroslav Zareckog, te pitkog, suvog, prijatnog vina boje lososa Rose od muskat hamburga, lagano uvode u trenutnu priču Vinarije IN.

Sređena i veoma komforna vinska kuća sastoji se iz tri dela. U prvom je šank i veliki ovalni sto, a treći, sa kaminom, je najveći, odakle se izlazi na terasu i u četinarski park, idealnu hladovinu za velike degustacije na otvorenom. U vinariji su tek nedavno krenuli sa prvim organizovanim posetama. One koji dođu očekuje desetak etiketa, sve vina od sopstvenog grožđa, sva sortna. Iz zasada starih dve decenije koje su zatekli u vinogradu proizvode frankovku i muskat hamburg za pomenuti Rose. Tokom prve četiri godine posađeni su šardone, italijanski rizling, sovinjon blan i kaberne sovinjon na ukupno 10 hektara, dok u banji Vrujci postoji još jedan vinograd u kome na četiri hektara uspevaju merlo i rajnski rizling. Poznavaoci vinogradarstva odmah primete velike razmake između redova.

- Sadnja je veoma široka zbog provetravanja, redovi su rastavljeni 270 cm sa razmakom između čokota i do jedan metar, pa na hektaru bude maksimalno oko 3.600 čokota – objašnjava Zarecki dodajući da im kvantitet nije u prvom planu već kvalitet vina.

Veći deo vinograda se proteže uzbrdo sve do granice imanja iza koje se nalaze plantaže nektarina komšijske vinarije Vista Hill, dok se sa jedne strane vinograda brdo obrušava strmo u kanjon sada nevidljive rečice. Ulazak u vinariju ne obećava preterano. Muljača, beton ravnih oštrih linija, sudovi od hromiranog čelika i betonske cisterne, ukupno sedam komada veličine od 20 do 70 hiljada litara. One od četiri puta četiri metra iz nekog pređašnjeg doba koristile su se i za rakiju a sada više nisu u upotrebi i nema ni naznake da će uskoro biti.

Usput nam podrumar sipa iznenađujuće ekstraktan, svež i bogat šardone iz berbe 2019. Sa 13,5% alkohola to je puterast nektar sa naznakama vanile, što je neobično za vina koja nisu odležala u bariku.

- Šteta bi bilo da ovakvo vino ide u drvo jer mu je potencijal zbilja veliki – dodaje on uz tvrdnju da nije pristalica odrvenjavanja prirodno potentnih vina.

Iako je šardone vrhunski, Gordana i Ivana su nestrpljive da probamo sovinjon blan iz iste berbe. Zovu ga "famozni sovinjon" uz tvrdnju da retko ko ima dobar sortni sovinjon blan, a ovaj je zbilja maksimalno puterast, aromatičan i sočan. Bukvalno sva vina iz berbe 2019. deluju odlično, a godišnje se proizvede oko 30.000 litara dok je ukupni kapacitet vinarije 100.000 litara.


- Vina kvalitetom napreduju iz godine u godinu kako vinograd sazreva. Zato verujemo da će ova iz berbe 2019 činiti veliku prekretnicu za našu vinariju – kažu Gordana i Ivana.

Ođednom, pred nama se otvaraju vrata tajni, stotinu metara dug tunel sagrađen 1826. godine, ovalno zasvođenen originalnom ciglom iz tog doba. Džinovske drvene bačve, 36 komada od 10.000 litara kao stvorene su da se u njima aranžiraju male intimne degustacione sobe. Nažalost nisu u funkciji, barem većina njih zasad, a bilo je još i onih duplo manjih. Negde na kraju podruma, u kojem čitave godine vlada jedinstvena temperatura od 14 stepeni Celzijusa, nailazimo na burad koja su otvorena s prednje strane i u kojima se unutra nalaze inoks cisterne koje su zbog veličine od 2.500 i 5.000 litara majstori na licu mesta varili i sastavljali da budu unikatni dizajn vinskih sudova, mešavina prohroma i starog drveta. Ono što generalno oduševljava je kvalitet vazduha kao rezultat izuzetne originalno projektovane ventilacije.

Drugo čudo je vodeni odvod. Kad su čišćena velika burad iz njih je kuljala orgomna količina vode koja je odmah potom nestajala neznano kuda. Iako na podu čitavom dužinom vijuga plitak kanal, niko ne može da nađe odvod niti zna kuda voda odlazi. Ali odlazi bez greške. Čudo tadašnjih graditelja.

Pred kraj hodnika nalaze se gvozdena vrata i tu je mesto za arhivu gde su boce bez etiketa, a u posebnom delu tunela nalaze se ista takva zaključana vrata za koja tvrde da ne vode nikuda. U američkim, francuskim i italijanskim barik buradima je merlo iz berbe 2018, divnih kiselina, pun sočnih višanja. Iako su se neka od ovih vina pojavila ove godine na sajmu BeoWine, pa i u prodaji, ovo ovde je sasvim druga priča, još uvek na odležavanju. Cabernet Sauvignon 2015 je flaširan, zreo i ukusan, a mi imamo čast da probamo berbu 2017 iz drveta. Pravo zadovoljstvo snažnih tanina i velike završnice koje će dodatno sazreti za godinu ili dve kad će tek u prodaju.

Pre nego se stepenicama direktno iz podruma popnemo u vinsku kuću i zasednemo uz sremsko meze, prolazimo kraj novih burića u kojima će se proizvoditi konjak i vinjak za sopstvene potrebe. Ilić-Nijemčević isto tako rade aromatski nenametljivi beli i crveni bermet, ali u malim količinama do 300 litara i koji se može samo u vinariji probati.

Svesni da smo vinariju posetili pre nego što je proleće oživelo predele, jedva čekamo ponovni dolazak kad vinogradi olistaju ili još bolje, kad otežaju pod teretom zrelog grožđa. Tada ćemo možda razotkriti brojne tajne koje su nas zaintrigirale, očigledna mesta u vinskom podrumu gde su stajala nekakva obeležja, grbovi, zapisi. Samo malo da se istorijski edukujemo i evo nas opet jer ovaj podrum možda jeste star dvesta godina ali je tu negde u blizini možda posađena prva loza još u doba Rimljana.

I vino koje ćete ovde probati, najverovatnije da sadrži u sebi naznake teroara koji su davno još okusili oduševljeni rimski imperatori.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.