NavMenu

Preporuke profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu o pravilnoj dezinfekciji i pranju

Izvor: eKapija Četvrtak, 02.04.2020. 15:41
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / Kreuz_und_Quer)Ilustracija
Redovni profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Zoran Vujičić navodi da je najefikasnije sredstvo higijene i prevencije - pranje ruku. Njegove preporuke za dezinfekciju objavljene su i na zvaničnom sajtu fakulteta.


Pranje ruku

Ruke se obavezno peru sapunima (preferencijalno čvrstim) minimalno 20 sekundi. Očigledno da je pranje ruku svuda u svetu zapostavljeno, jer se svuda toliko na tome insistira. Tih 20 sekundi znači da se nasapunjaju dobro ruke pod mlazom vode (preferencijalno hladne da se pore kože ne bi otvarale) i trljaju svi delovi, svi prsti i površina ispod noktiju. Ne treba se bojati ponavljanja radnje, jer se tako i sapun spira.

Ako nema uslova da se ruke peru čvrstim sapunima možete da koristite i tečne, ali uz dva preduslova koje je zaista teško ispuniti. Prvi je da pH bude bar 9,5. Većina sapuna u tečnoj formi su rastvori detergenata, što ne bi bilo loše, da je pH 9,5-10, a ne 5,5. Drugi, veći problem je što svi tečni sapuni imaju razne silikonske aditive (za navodnu negu kože) koji daju onaj osećaj ljigavosti i lepljivosti.

Sumarno, sve površinske aktivne materije su efikasne protiv Covid 19, samo su neke daleko efikasnije. Veliki problem s tečnim sapunima leži u njihovoj pritajenoj agresivnosti. Oni zaiste efikasno peru i odmašćuju, što utiče na "cepanje" kože, što dovodi do mikropora i potencijalno smanjene odbrane kože. Uz to, brojni dozeri su često zagađeni jer ih svako pipa zaprljanim rukama.

Sa druge strane, kod čvrstih sapuna jako bazna sredina je toliko ubitačna za viruse (zapravo za hemikalije od kojih je sačinjen) da se na čvrstom sapunu proteini virusa denaturišu i dobar deo lipida rastvori ili nabubri i virus više nije opasan - piše profesor.


Alkohol

Kada ne možemo da operemo ruke sapunom i vodom, najbolja opcija je alkohol, ali isključivo u koncentraciji od minimum 60%, a optimalno je 70%. To znači da, na primer, votka ne može da se koristi u nedostatku apotekarskog alkohola, jer ima uglavnom oko 40% alkohola. Isto važi i za ostala alkoholna pića. I isto važi i za veću koncentraciju od 70%, ali samo kada su ruke u pitanju.

- Alkohol 70% uskače u svim onim situacijama u kojima nema uslova da se operu ruke. Stalno se postavlja pitanje koja je koncentracija najbolja. Za ruke je potvrđeno da je minimalna koncentracija etanola 60%. Optimalna je 70%. Za ruke. Ne za sve površine.

Ruke je potrebno oprati, dezinfikovati, tačnije inaktivisati virus na njima. Prevelika koncentracija etanola (veća od 70%) bi dovela do sušenja ruku, pucanja kože, odmašćivanja (uklanjanja prirodnih lipida) i sušenja virusa. Ako ne bi bio oštećen, zavlačenjem u pore kože virus bi bio zaštićen od daljeg propadanja. Uz to, na raznim ranijim primerima i eksperimentalno je pokazano da je za viruse ovo optimalna koncentracija na koži, ali i na brojnim površinama.

Da biste napravili odgovarajući rastvor alkohola:

• Za 60% rastvor alkohola: na jedan litar alkohola od 95% dodaje se: 629 ml vode,
• Za 65% rastvor alkohola: na jedan litar alkohola od 95% dodaje se: 501 ml vode,
• Za 70% rastvor alkohola: na jedan litar alkohola od 95% dodaje se: 391 ml vode,
• Za 75% rastvor alkohola: na jedan litar alkohola od 95% dodaje se: 294 ml vode,
• Za 80% rastvor alkohola: na jedan litar alkohola od 95% dodaje se: 209 ml vode.

Šta se dešava kada se koriste koncentrovaniji rastvori alkohola? Prvo, alkohol brzo isparava. Što je koncentrovaniji to brže ispari, smanjujući kontaktno vreme virus-rastvor.

Kao rastvarač za lipide efikasniji je 96% alkohol. Ali vreme dejstva je izuzetno kratko i deo virusa preživi osim ako se ne obezbedi temperatura od 60 C i zatvorena komora. U kući je to nemoguće. Najzad i za proteine i nukleinske kiseline 70% etanol ima najgore osobine kao rastvarač. Što lošija rastvorljivost i proteina i nukleinskih kiselina, bolje je za nas, jer se i proteini i nukleinske kiseline oštećuju, lepe kao guma i virus je onesposobljen. Oštećenje dovodi do konačnog uništenja virusa.

Sve ostale hemikalije, koje možemo da koristimo za dezinfekciju, nisu optimalne za ruke. Alkoholni rastvori se za dezinfekciju ruku koriste tako što se utrljavaju oko 30 sekundi, vodeći računa da se svi delovi ruku dobro istrljaju i prekriju rastvorom.


Ostale hemikalije

Za cipele, predsoblja, hodnike dominantan je natrijum hipohlorit – varikina ili domestos. Domestos je bolji, jer ima detergent koji olakšava kvašenje masnih virusa (i gljivica i bakterija). Zato i ubijaju 99,99% svih mikroorganizama.

Koja je prava koncentracija zavisi od mnogo faktora. Preporučena za Covid 19 je 0,1% aktivnog hlora i da površina bude izložena 10 minuta. Brisanje je efikasnije od prskanja i manje rizično za zdravlje. Kako se dobija ova koncentracija?

Svaka varikina, domestos i sličan proizvod ima oznaku od 5% aktivnog hlora.

Rastvor se pravi svež – jednom dnevno. Stari rastvori, prozirne boce i čuvanje na suncu brzo smanjuju količinu aktivnog hlora. Pre prskanja ili brisanja obavezno dobro promešajte rastvor, da budete sigurni da se sve rastvorilo. Vujčić dodaje da je za sve fleke krvi ili telesnih tečnosti koje su kontaminirane virusom preporuka isključivo 1:10 razblaženje kućne varikine (5.25%) i to tako da kontakt traje najmanje 10 minuta.

Preporuka za ruke je 0,05% varikina. Uzmete 10 mL varikine i sipate u 980 mL vode.

Za površine kao stolovi ili nahtkasne je dovoljno 0,1% varikina. Uzmete 20 mL
varikine i sipate u 980 mL vode.

Za hodnike, gazišta, stepenice i sl, dobra je 0,15% varikina. Uzmete 30 mL varikine i sipate u 970 mL vode.

I asepsol se najčešće prodaje kao i varikina 5% aktivni rastvor važi ista logika – 20 mL asepsola i vode 980 mL. Ovaj rastvor je stabilniji od rastvora hlornih proizvoda i duže traje.

Ako ga koristite za brisanje nikada ne potapajte krpu ili sunđer u njega, jer ga kontaminirate. Sipajte rastvor na krpu. Asepsol je mnogo bezbedniji za prskanje od hlornih derivata", piše dalje biohemičar.

Evo spiska hemikalija koje se preporučuju za razne viruse, pa i Covid 19:

Natrijum hipohlorit (0,1%–0,5%)
70% etanol
povidon-jod (1% jod)
hloroksilenol (0,24%)
50% isopropanol
0,1% benzalkonijum hlorid
1% krezol sapuni (ovi bi bili efikasniji i od domaćih sapuna)
Vodonik peroksid (0,5%–7,0%). Troprocentni (3%) rastvor se inače koristi za dezinfekciju i higijenu kože, sluzokože i rana.


Kako se šta dezinfikuje

Prema svetima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), prilikom svake dezinfekcije kuće, neophodno je nositi rukavice. Ukoliko su površine prljave, neophodno je prvo oprati ih pre dezinfikovanja (baš kao i ruke). Pranje i dezinfekcija nisu ista stvar, iako se često brkaju.

– Tvrde površine: dobro prebrisati odgovarajućim rastvorom, gledati da brisanje traje dovoljno dugo kako bi se ostvario neophodan kontakt rastvora i virusa. Izbegavajte prskanje domestosa ili varikine, jer može da bude opasno, umesto toga ih nanesite na krpu.

- Posebno voditi računa o kvakama, prekidačima, daljinskim upravljačima, telefonima, ključevima i ostalim stvarima koje redovno dodirujemo. Dezinfikovati alkoholom redovno.

– Meke površine: tepsi, zavese… Oprati što toplijom vodom, otkloniti svaku vidljivu kontaminaciju odgovarajućim sredstvom. Izbegavajte varikinu, jer može da ošteti tkaninu. Etanol i asepsol imaju najmanju šansu da oštete boju ili kvalitet tkanine.

– Odeća, peškiri, krpe: ne tresite garderobu, posebno ako postoji mogućnost da je bila u kontaktu sa zaraženom osobom. Perite na najvišoj temperaturi koju proizvođač odobrava.

– Cipele: Dezinfekcija đonova se preporučuje nakon svakog napuštanja kuće (koje treba svesti na minimum). Preporučuje se rastvor na bazi hlora.


Brišite stvari koje unosite u kuću

Osim o dezinfekciji same kuće, neophodno je povesti računa i o onome što unosimo (čega bi, takođe, trebalo da bude što manje u narednom periodu.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.03.2024.  |  Vesti

Kako "očistiti" vazduh u glavnom gradu - Može li Beograd da sledi primer Varšave

Da se Beograd, zajedno sa Sarajevom, Skopljem i još nekim gradovima Zapadnog Balkana često nalazi na vrhu liste po aerozagađenju to više nije nikakva novost - Beograd je čas prvi, čas treći, čas 17. na ovoj listi, ali da je u prvih 20 gradova sveta često, to znaju svi koji redovnije prate Air quality izveštaje. Međutim, i jedan od gradova u Evropskoj uniji je takođe do ove sezone jesen/zima često bio u vrhu ove liste, ali nakon

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.