NavMenu

Srpska vojna industrija se na velika vrata vraća u Irak - unosan posao "Jugoimporta" na stranom tržištu

Izvor: Blic Petak, 25.12.2009. 09:14
Komentari
Podeli

Stevan NikčevićStevan Nikčević

Srpski stručnjaci početkom iduće godine odlaze u Irak gde će učestvovati u modernizaciji vojne opreme koju ova zemlja ima na osnovu ugovora koji je sklopio "Jugoimport SDPR", državno preduzeće za trgovinu naoružanjem i vojnom opremom - kaže za "Blic" Stevan Nikčević, direktor SDPR. To će omogućiti bitno kvalitetniju poziciju srpske odbrambene industrije, i biće signal da je spremna za povratak na pozicije koje je nekada tokom zlatnih sedamdesetih osvojila bivša Jugoslavija.

- Nadamo se da ćemo vrlo brzo obradovati Vladu, kao osnivača svih državnih fabrika, programom inženjeringa i prenosa vojnih industrija. U svim značajnim podacima, upravo taj program je činio više od 50% izvoza bivše Jugoslavije. Kada ostvarimo povratak u prometu inženjering usluga, što je bio nekada temelj naše proizvodnje, moći ćemo sa sigurnošću da kažemo - mi se vraćamo na put stare slave. Očekujemo to vrlo brzo. Za sada, Srbija je po pitanju proizvodnje naoružanja i vojne opreme svakako najveći izvoznik u jugoistočnoj Evropi - ocenjuje Nikčević.

Eks-Jugoslavija ostvarivala je godišnje nekoliko milijardi dolara na izvozu naoružanja, vojne opreme i vojnog inženjeringa, koji podrazumeva pre svega projektovanje, izgradnju i nadzor radova na vojnim fabričkim kompleksima, podzemnim skloništima i skladištima, fabrikama municije i eksploziva, lukama i aerodromima. Projektovanje je tokom 80-ih bilo prepušteno Vojno-građevinskom institutu, kao i nadzor radova, dok je na poslovima izgradnje ovih objekata bilo angažovano i civilno građevinarstvo. Jedan od naših stručnjaka koji su tokom 80-ih bili zaduženi za nadzor radova priseća se da je u Bagdadu u tim godinama bilo u isto vreme na desetine hiljada ljudi iz Jugoslavije angažovanih na svim tim poslovima, i to uglavnom po principu ključ u ruke.

O obimu ovih poslova govori dovoljno činjenica da su se samo putevi u krugu tih kompleksa prostirali na nekoliko desetina kilometara. Ti poslovi uvrstili su tadašnju Jugoslaviju među samo pet zemalja, sposobnih za tako obiman i složen posao, odmah uz Amerikance i Ruse.

O obimu i drugim detaljima posla koji bi sada mogli da odrade naši građevinski operativci Nikčević je odbio da govori. Ali, isporukom do sada ugovorene robe za Irak, u odgovarajućem roku i traženog kvaliteta, srpska odbrambena industrija, prema njegovim rečima, uspela je da se dokaže kod svih onih koji su bili skeptični da li Srbija uopšte može da odgovori zahtevnim ugovorima.

On naglašava da su gotovo sve naoružanje i vojna oprema ugovoreni za izvoz u Irak isporučeni, da je kupac vrlo zadovoljan, a da je preostala realizacija samo poslednjeg ugovora, tehnički najkompleksnijeg i najsloženijeg proizvoda koji Srbija izvozi. To je avion tipa "lasta", čiji je proizvođač "Utva" iz Pančeva.

- Krenuli smo u isporuku ovih aviona i taj posao će biti završen tokom iduće godine - kaže Nikčević.

Odbrambena industrija izvezla je na svetsko tržište tokom 2009. godine robu u vrednosti od oko 300 mil USD i zaključila nove ugovore vredne više od 500 mil USD, pre svega sa Irakom, Alžirom i Egiptom.

Tokom 2009. godine najveći ekonomski partner bio je Irak, ali i istočna Azija, zemlje Indonezije, Malezija, Vijetnam, Bangladeš.

Pet najperspektivnijih proizvoda srpske odbrambene industrije

1. Artiljerijski samohodni sistemi samohodna top haubica "nora B"

Sa ukupnom masom nešto ispod 28 tona, "nora B", kao kompletan borbeni sistem vatrene podrške, pre svega, omogućava visoku operativnu pokretljivost. Za kratko vreme može da dosegne nepristupačne i skrivene vatrene položaje. U kalibru 155 milimetarske cevi dužine 52 kalibra postiže maksimalni domet od 44 kilometra, što je svrstava u sam svetski vrh.

2. Artiljerijska municija

U proteklom periodu "Jugoimport-SDPR" je bio aktivan i na polju razvoja sredstava i municije za raketnu artiljeriju. U prvom redu ističe se završetak razvoja lansera i nevođenih raketa kalibra 107 mm, koji se do sada nisu proizvodili na ovim prostorima. Rakete kalibra 107 mm su se dokazale u mnogim oružanim sukobima širom sveta, gde su se prvenstveno ispaljivale iz vučnog 12-cevnog lansera. Raketa je maksimalnog dometa 11 kilometara.

3. Oklopna vozila

Vozilo "lazar" zaštićeno je od mina i zasednih dejstava. Može da izdrži direktan pogodak projektila kalibra 12,7 milimetara sa razdaljine od 100 metara. Pruža zaštitu od protivtenkovskih mina sa šest kilograma eksploziva. Omogućava ugradnju topa M-86 kalibra 30 milimetara, M-55 od 20 milimetara; bacač granata ili mitraljez. Transporter je sa 10 naoružanih boraca, ali može biti i komandno ili ambulantno vozilo.

4. Avion nove generacije "lasta 95"

Predstavljen je aprila ove godine, a vojska Iraka već je naručila 20 ovih letelica, uz zahtev da budu osposobljeni i za borbenu obuku i dejstva. "Lasta 95" je jednomotorni niskokrilac metalne konstrukcije, sa dva sedišta za pilote postavljena jedno iza drugog. Omogućava poletanje i sletanje sa betonskih i uređenih travnatih poletno-sletnih staza. Opremljena je savremenom elektronikom Minimalna brzina leta je 105, a maksimalna 340 kilometara na čas, dolet 1.060 km, taktički.

5. Usluge vojnog inženjeringa

Izgradnja određenih kapaciteta, fabrika uglavnom na Bliskom istoku činila je 50% izvoza odbrambene industrije bivše Jugoslavije. Od 1970. do 1990. godine naša preduzeća izvodeći razne, uglavnom građevinske i radove na vojnim objektima, stekla je ugled u mnogim zemljama.

Najveći srpski izvoznici

1. U.S. Sstil

2. Jugoimport SDPR

3. Tigar

4. NIS

5. Hemofarm

6. Petrohemija

7. Valjaonica bakra Sevojno

8. Loher elektro

9. Seval Sevojno

10. Tarkett

*Podaci Uprave carine o robnoj razmeni sa svetom

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 25.12.2009.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

21.04.2024.  |  Građevina

Cveta visokogradnja u Kraljevu - Sve interesantnija i Ribnica

Poslednjih godina gradi se veliki broj zgrada u prvoj gradskoj zoni u Kraljevu. Na nekoliko lokacija u užem i širem gradskom jezgru niču višeporodični stambeni objekti. - Trenutno je u izgradnji devet zgrada u užoj gradskoj zoni, a one su u različitim fazama izgradnje - kaže Zvonko Kovačević rukovodilac Odeljenja za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne delatnosti. U toku su i završni radovi na dve zgrade u Zelenoj gori, a

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.