NavMenu

Kako nastaje vremenska prognoza i zašto je često pogrešna?

Izvor: Klix Četvrtak, 20.02.2020. 15:03
Komentari
Podeli
(Foto: Balazs Kovacs Images/shutterstock.com)
Iako se podaci o stanju u atmosferi prikupljaju iz celog sveta, pojedine organizacije mogu drugačije predvideti hoće li padati kiša i gde.

Srećom, na evropskom kontinentu nema razornih tornada i uragana, zbog kojih je redovno meteorološko izveštavanje nužno u slučaju evakuacije pogođenog stanovništva. Ipak, u kojem god delu sveta se nalazili, svakodnevno se oslanjamo na vremensku prognozu.

Podaci koji se tiču vremenskih prilika i stanja u atmosferi se prikupljaju i pohranjuju u moćne superkompjutere. Mere se temperature zraka, pritisak, vlažnost, kao i brzina vetra. Ovi podaci se prikupljaju na globalnom nivou, pa se na osnovu njih određuje vremenska prognoza.

Otežavajuća okolnost je, zapravo, brzina kojom superkompjuteri uspevaju da obrade podatke o stanju u atmosferi. Meteorolozi, pritom, sprovode dodatna merenja, kako bi predvideli bilo kakve promene i na temelju njih upotpunili prognozu.

Zašto su prognoze često pogrešne uprkos detaljnim i opširnim podacima?

Naša atmosfera je toliko osetljiva da i najmanje promene u svetskim okeanima, na primer, mogu uticati na to kako će vreme izgledati kada stigne do kopna. Atmosfera je širok i složen sistem, te je zato nemoguće precizno je nadgledati u celosti, što znači da su propusti u meteorološkim ispitivanjima neizbežni.

Čak ni prognoza sedam dana unaprijed nije pouzdana. Dobre vesti su da će s razvojem tehnoloških dostignuća i sistem praćenja vremenskih prilika biti sve tačniji. Ni dugoročne prognoze nisu na odmet i dobar su pokazatelj prosečne vlažnosti predstojećih vremenskih prilika.

Postoje kompjuterski programi koji nam omogućuju predvideti klimu i nekoliko decenija unapred, piše BBC.

Kakvo nevreme je teško predvideti?

Poteškoću predstavlja precizno prognoziranje za određenu lokaciju. Padavine su posebno nezgodne i nepredvidive. Često pomislimo da je vremenska prognoza pogrešila, jer smo očekivali pljusak, a nije se dogodio. Zapravo, dogodio se, samo nekoliko kilometara od nas.

Takođe, različite svetske meteorološke organizacije koriste sopstvene kompjuterske programe, zbog čega je moguće dobiti nekoliko prognoza koje nisu iste za jedno područje.

Sve je veći broj i aplikacija zaduženih za praćenje vremenskih prilika, koje neretko koriste drugačije pristupe prognoziranju. Ako postoji 30% verovatnosti da će pasti kiša, jedna aplikacija će označiti vreme kišobranom, dok će druga to učiniti oblačićem, jer i dalje postoji 70% šanse da će biti suvo.

Svakako, s razvojem sve istančanije tehnologije i sama vremenska prognoza će postati preciznija, brže dostupna i odnosiće se na uže određena područja.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Industrija, IT, Telekomunikacije, Zdravstvo

Saradnja sa kompanijom Merk na podsticanju inovacija u Srbiji

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović i direktor za Srednju Evropu i senior potpredsednik u kompaniji Merk Fransoa Feg potpisali su u Vladi Srbije Memorandum o razumevanju, koji je važan za nastavak strateške saradnje sa BIO4 kampusom. Begović je ocenila da je ovaj memorandum potvrda partnerstva na polju biomedicine, biotehnologije i nauke u Srbiji, izrazivši zadovoljstvo time što se jedna od najvažnijih

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.