U Ambasadi Francuske u Beogradu, danas je (19. februar) upriličen svečani prijem povodom završetka obeležavanja 180 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Srbije i Francuske.
Tokom cele 2019. Ambasada Francuske, ali i Ambasada Srbije u Parizu, oživljavale su prošlost ove dve zemlje, kroz različita predavanja i događaje.
Ambasador Francuske Žan-Luj Falkoni podsetio je prisutne da su odnosi Srbije i Francuske uspostavljeni davno pre 1839. u Srednjem veku, venčanjem Jelene Anžujske i srpskog kralja Uroša I, 1245. godine.
U Velikom salonu ambasade, u tom duhu, prikazana je i izložba na kojoj su prisutni mogli da se podsete važnih datuma zajedničke istorije Srbije i Francuske.
U cilju obeležavanja odnosa dve zemlje, tokom godine, na raspolaganje je stavljen i dokumentacioni materijal koji je podstakao istraživački rad.
- Taj zajednički istraživački rad u vezi sa diplomatskim odnosima ima svoj značaj. Osnaženi tom zajedničkom prošlošću, možemo spokojno gledati ka budućnosti – rekao je ambasador Francuske Žan-Luj Falkoni.
Ambasador se osvrnuo i na posetu predsednika Emanuela Makrona Srbiji u julu 2019, koja je, prema njegovim rečima, "reafirmisala želju Francuske da se vrati na Balkan, ali još više u Srbiju i da ojača bilateralne političke, ekonomske odnose ali i odnose u oblasti kulture i nauke".
- Mi to vidimo svaki dan, kroz sve aktivnosti naše Ambasade i svih Francuza koji žive u Srbiji - rekao je ambasador Falkoni.
On je istakao i da Francuska podržava evropsku budućnost Srbije.
- Ponovna izrada metodologije proširenja ima za cilj da se garantuje građanima Srbije i Evrope konkretna dobrobit evropske integracije prilikom svake nove etape tog približavanja - rekao je aabsador.
U toku dana su, povodom završetka obeležavanja 180 godina diplomatskih odnosa dve zemlje, održana i predavanja Žan- Pola Bleda, profesora emeritusa na Sorboni i inostranog člana Srpske akademije nauka i umetnosti, u Svečanoj sali akademije, kao i okrugli sto u Francuskom institutu, na kojem su pored profesora Bleda, govorili i Stanislav Sretenović iz Instituta za savremenu istoriju, Aleksandra Kolaković iz Instituta za političke studije i Vojislav Pavlović, direktor Balkanološkog instituta.
S.P.