Lalino zlato, prirodni specijaliteti od bundeve iz Banata - Ukusno i ispisano ćirilicom (FOTO)
Pre šest godina, tragajući za dodatnim izvorom prihoda, odlučio je da bundevu ozbiljnije uzgaja.
- Bundevu smo počeli da uzgajamo na nekih 10 ari, pa smo svake godine postupno povećavali površine. Ove godine smo imali bundevu na površini od dva hektara. Najviše je sada zastupljena muskatna bundeva ili tamburica, na preko 1,5 ha. Na ostaloj površini uzgajamo i bundeve koje su manje poznate kao što su: hokkaido, patišon i spagetty bundeva. Naravno na nekoj manjoj površini uzgajamo i ukrasne bundeve - kaže za eKapiju Dejan Đukić, vlasnik porodičnog gazdinstva Lalino zlato iz Crepaje.
Na preradu bundeve naš sagovornik i njegova supruga Marija odlučili su se kada su dobili decu, za koje su pripremali zdrave obroke od bundeve. Marija je tada napravila i namaz od bundeve, koji se dopao i njihovim prijateljima, koji su ih nagovarali da počnu sa proizvodnjom.
Đukići sada u ponudi imaju: Namaz od bundeve sa 10% šećera, Namaz od bundeve bez šećera, Turšiju od muskatne bundeve, Turšiju od patišon bundeve i Kandiranu špageti bundevu.
- Pre svega, naši proizvodi su prirodni, bez konzervansa, pasterizovani i spremljeni od svežih sastojaka. Svi proizvodi su veganski, bez glutena, neki su i bez šećera, kako stoji u samom nazivu, a neki ipak imaju dosta šećera, kao što je kandirana špageti bundeva - objašnjava Dejan Đukić.
Naziv brenda osmišljen je uz pomoć dizajnera Igora Nađalina, koji je zaslužan i za dizajn ambalaže. Cilj je bio da se istakne geografsko poreklo, ali i da bundevu vrate na mesto koje joj pripada.
- Tako je nastao brend Lalino zlato. Drugo značenje se nametnulo samo, pošto sam ja Lala iz Banata, a supruga je moje zlato, jer je ipak ona najzaslužnija za recapture naših proizvoda - ističe Dejan Đukić.
Proizvodi Lalinog zlata nastaju u manjim serijama, jer se, kako kaže sagovornik, trude da proizvodi budu što kvalitetniji i da se prave od svežih sastojaka, bez aditiva i veštačkih boja, aroma.
- Proizvodnja se odvija uz primenu najnovijih saznanja u preradi voća i povrća i uz pomoć opreme koja je od inoksa. Supruga i ja smo tehnolozi po struci i primenjujemo znanje koje smo stekli na fakultetu - ističe Dejan.
Na njihove proizvode naići ćete na manifestacijama i sajmovima zdrave i etno hrane, na specijalizovanim festivalima uglavnom po Beogradu, Novom Sadu i Pančevu. Koriste i društvene mreže, a plan je da se njihovi proizvodi nađu u nekim specijalizovanim radnjama zdrave hrane.
Prepoznaćete ih po lepom dizajnu teglica, ali i - ćirlici.
- Pre svega supruga i ja poštujemo našu tradiciju, kulturu, pismo, a s obzirom na to da je proizvod nastao u Banatu u Srbiji, logično je bilo da bude na ćirilici. Iako smo imali manje dileme i rasprave oko toga da li ići na latinicu, zbog lakšeg prepoznavanja kod nas, ali i u svetu, ipak je prevagnula ćirilica i uopšte se nismo pokajali. Naši proizvodi privlače pažnju ljudi - kaže Đukić.
Sagovornik eKapije ima savet i za one koji žele da započnu da se bave ovim poslom:
- Kao i u svakom poslu pre svega treba sve dobro osmisliti, izbalansirati, videti koje su prednosti i mane pri samoj proizvodnji bundeve, a tek kasnije razmišljati o preradi koja nije ni malo laka. U radu sa bundevom najviše dominira ručni rad, kako na njivi tako i oko pripreme i same prerade bundeve. Ulaganja u proizvodnju bundeve nisu velika, ali je dosta fizičkog rada, a ljudi su se odvikli od manuelnog rada i samo gledaju kako da se mašinski što više odradi, a ovde toga nema.
Što se tiče prerade, tu je isto dosta ulaganja u opremu za preradu, punjenje, pakovanje skladištenje.
Đukići imaju planove da u 2020. godini nabave još opreme, pre svega za skladištenje bundeve, odnosno hladnjaču, zatim i dodatne mašina koje bi im olakšale samu proizvodnju. U planu je i razvijanje novog proizvoda od bundeve.
Aleksandra Kekić
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina