NavMenu

"Suve luke" prilika da Srbija postane deo najvećih logističkih lanaca

Izvor: RTS Nedelja, 19.01.2020. 16:03
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: s_oleg/shutterstock.com)Ilustracija
Solunska luka otvarila je vrata srpskim kontejnerskim kopnenim terminalima za pretovar robe. Računaju da će tim takozvanim "suvim lukama" znatno rasteretiti transport u jugoistočnoj Evropi.

- Na primer, roba koja krene iz Kine dođe brodom do Soluna i umesto da se vadi i pretovara na kamion i voz, ona nastavi sa tim kontejnerom vozom i dolazi do Srbije. Svakako roba neće da se vadi iz kontejnera sve do krajnje destinacije, gde se ta roba carini - kaže Slobodan Aćimović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Ideja je u stvaranju takozvanih šatl vozova koji povezuju "suvu luku" sa pravom lukom i na takav način se racionalizuje trasport, odnosno prebacivanje teretnog transpota na železnicu, objašnjava Slobodan Zečević sa Odseka za logistiku Saobraćajnog fakulteta u Beogradu.

Mogućnost za "suve luke" našoj zemlji otvorila je i inicijativa "Pojas i put" i gradnja brze železnice Beograd - Budimpešta.

- Mi smo i formirali Radnu grupu kako bi nastavili efikasnu instintucionalnu saradnju sa lukom Solun. Ali nije samo u pitanju luka Solun, tu su i luke Pirej, Konstanca, Rijeka, luka Drač. Interes Srbije jeste da gradi te kopnene terminale, takozvane suve luke, zato što ćemo na taj način postati deo najvećih logističkih lanaca - kaže Veljko Kovačević iz Ministarstva saobraćaja, građevinastva i infrastrukture.

Slobodan Aćimović dodaje da je to izvodljivo i veoma potrebno Srbiji:

- Naša država bi trebalo da postakne naše privrednike da više koriste kontejnerski transport. On je jeftiniji, brža je manipulacija robe i samim tim su niži logistički troškovi za državu odnosno, pre svega, za preduzeća.


Njihove lokacije moraju biti tamo gde se ukrštaju pruga i put. Konkretno solunska luka je zainteresovana za suve terminale u Beogradu, ali se već razmatraju i Pirot i Niš.

- To će značiti i za naše rečne luke i za naše intermodelarne terminale, mnogo više obima robe, mnogo više pretovara, i samim tim veće profite - kaže Veljko Kovačević.

Zečević navodi da bi se na ta načim povećalo zapošljavanje i razvile nove tehnologije i dodaje:

- Jedan deo transporta bi se prebacio čak na rečni vodni transport i to bi bila velika ušteda i sa aspekta ekonomije i sa aspekta zaštite životne stredine.

Koncept "suvih" luka nastao je sedamdesetih godina prošlog veka, a danas gotovo 100% robe u međunarodnoj trgovini putuje kontejnerima. Zanimljivo je da je svojevremeno za "suve luke" u Srbiji bila zainteresova velika roterdamska luka.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.