NavMenu

(Biznis)Biljana Bujić, poreski menadžer u KPMG - Strancima PDV na poklon

Izvor: Biznis Ponedeljak, 23.11.2009. 08:33
Komentari
Podeli

Biljana BujićBiljana Bujić

Od prvog januara 2010. godine u EU počinje primena nove direktive koja se tiče poreza na dodatnu vrednost, tako da se menja mesto oporezivanja usluga. Time se suštinski menja princip i način oporezivanja, i skoro sve zemlje Evropske unije su uskladile svoje zakone ovim izmenama, dok se u Srbiji, kojoj su zemlje EU ubedljivo najveći trgovinski partner, ova promena zasad potpuno ignoriše, kaže Biljana Bujić, menadžer za poreze u beogradskom ogranku svetskog konsultantskog giganta KPMG.

- To je velika i najradikalnija promena u Uniji, jer ako je do sada osnovno pravilo bilo da su usluge oporezive tamo gde je pružalac usluga, sada je osnovni princip oporezivanja prema mestu primaoca. Tako da ako neka nemačka kompanija pruža usluge nekom srpskom preduzeću, to će od Nove godine prema propisima Nemačke biti oporezivo u Srbiji (osim ako se ne radi o izvesnom broju usluga za koje se primenjuju drugačija pravila), što znači da Nemci neće obračunavati svoj PDV. Naš zakon je u skladu sa trenutno važećom direktivom, i nemamo informacije da će se od Nove godine menjati i usklađivati sa novim pravilima.

Koliko će to uticati na nas?

- Cilj je da se ceo sistem pojednostavi, jer iz godine u godinu sistem PDV-a postao je sve komplikovaniji. Ako se ne uskladimo to može biti zanimljivo, jer će to biti način da se sasvim legalno izbegne plaćanje ovog poreza. Ako je dobavljač iz EU, za njega će biti pravilo da je ta usluga oporeziva u Srbiji i on neće zaračunati svoj PDV, a za nas važi pravilo da je mesto oporezivanja kod pružaoca usluga (osim ako se ne radi o izvesnom broju usluga za koje se primenjuju drugačija pravila), u ovom slučaju u inostranstvu. Kupac u Srbiji neće zaračunati PDV, tako da PDV-a neće biti nigde. To je šansa za finansijske organizacije, kao što su banke i osiguranja, da kupuju usluge u inostranstvu a ne u zemlji i tako uštede na PDV-u, jer ako bi kupile u zemlji ne bi imale pravo povraćaja PDV-a.

Kako će to uticati sa aspekta državnih prihoda?

- Sistem PDV-a je takav da što je za nekog izlaz, obaveza da plati, to je za nekog drugog odbitak. Sa aspekta države to može biti interesantno kod delatnosti koje nemaju pravo na odbitak prethodnog poreza, kao što su upravo banke i osiguranja.

Januar se bliži, koliko je nekoj kompaniji potrebno da se prebaci sa jednog sistema na drugi, u ovom slučaju?

- Zavisi od veličine, multinacionalne kompanije su se na ove izmene prilagođavale i po godinu dana.

U najavljenim izmenama poreskog sistema pominje se i PDV. Kako vi gledate na to?

- Imamo dve stope od 18 i sniženu od osam odsto, koja se primenjuje na osnovne životne namirnice, komunalne usluge, promet računara, kupovina prvog stana itd. Snižena stopa postoji i u EU, ali je vrlo ograničena lista proizvoda i usluga na koje se može primenjivati i važi pravilo da ona ne može biti niža od 5%. Jedan od ciljeva je da se zaštite osnovne potrebe stanovništva i najsiromašniji sloj građana. Tu se mi uklapamo u direktivu, s tim da za računare u EU nije predviđena niža stopa, dok se za prve stanove predviđa, ali samo u slučaju kada je u pitanju rešavanje socijalnih pitanja.

Da li kod nas u sistemu oslobađanja od PDV-a postoje neki proizvodi kojima tu nije mesto?

- Postoje oslobađanja predviđena za izvoz sa pravom na odbitak i to postoji u svim sistemima PDV-a. Postoje oslobađanja bez prava na odbitak, kao što imaju banke i osiguravajuće kompanije, a to znači da one na svoje usluge ne zaračunavaju PDV, ali i nemaju prava na odbitak koji su im dobavljači zaračunali. Ono što mi imamo, a što možda nemaju neke druge zemlje, to su neki povraćaji kao što su za prvi stan, te povraćaji crkvama i tradicionalnim zajednicama.

Koliko će se sa najavljenim izmenam u poreskom sistemu ići dalje ili bliže EU?ž

- Većina poreza u EU, osim PDV-a, nisu harmonizovani i ne postoji direktiva koja to predviđa. Stopa poreza na dohodak na zarade je sada kod nas 12 odsto i ona je dosta niža nego u okruženju. Mnogi naši klijenti iz inostranstva priznaju da je to dosta nisko. Mi nemamo progresiju stopa poreza, dok u većini zemalja u EU ona postoji.

Da li bi povećanje te stope rešilo problem?

- To je pitanje analize koje mi nemamo, mišljenja stručnjaka su podeljenja.

Da li je progresivni sistem oporezivanja bolji nego fiksni?

- Obično se za progresiju kaže da je pravičnija, jer onaj ko ima više, više će i da plati. Ipak, pitanje je koliko je to dobro, jer u jednom trenutku progresivna stopa može da bude isuviše visoka i može da predstavlja kočnicu, i stvara kontraefekat i destimulaciju za kompaniju koja može da iseli profit u zemlju gde su stope niže.

U apsolutnom iznosu, ako je stopa fiksna, onaj ko zarađuje više, daje više i bez progresije?

- Da, ali da je stopa rastuća dao bi još više. Ako mu je stopa 10% do miliona zarade, a preko toga 15%, daće više državi.

Privrednici kažu da je ukupno opterećenje za firme dosta više nego kod kolega iz inostranstva.

- Na zarade se plaćaju i doprinosi, a ne samo porez, koji su u nekim zemljama u okruženju niži. U regionu postoji isti sistem plaćanja doprinosa, deo se plaća iz zarade, što ide na teret zaposlenog, a deo troškova snosi poslodavac, te je naš sistem sličan i ne odskače mnogo od regiona.

Firme se susreću sa posledicama nezapamćene krize, da li su dobile kakve poreske olakšice?

- Uveden je zakon početkom godine koji je privremeno uveo oslobađanje od plaćanja pojedinih poreza. Izmenama Zakona o porezu na imovinu više se ne plaća porez na promet udela i hartija od vrednosti. Nema nekog posebnog antikriznog pravila za plaćanje PDV-a, postoji generalno pravilo, da ako neko ima dug može da zahteva od Poreske uprave plaćanje na rate i to se i ranije primenjivalo i važi za sve poreze. Ukoliko postoji dug, Poreska uprava može da donese rešenje o prinudnoj naplati, i odlučuje kako će to izvršiti, da li blokadom računa ili prodajom imovine.

Da li je pad naplate PDV-a u Srbiji posledica "rupa" u propisima, ili su se obveznici izveštili u izbegavanju plaćanja?

- Kriza je svakako imala uticaj, manji promet, manji obrti kapitala. Mnoga kašnjenja u plaćanju su rezultat manjka likvidnosti. Neke zemlje u EU su uvele posebne mere što se tiče plaćanja PDV-a i omogućile su produžetak roka za plaćanje pod određenim kriterijumima i uslovima. Takođe, neke zemlje su privremeno smanjile stope PDV-a. Najlakše je pokrenuti prekršajni postupak i kazniti firmu zbog kašnjenja, ali, s druge strane, države su svesne da su im mnogo značajniji prihodi koje ta firma pruža i koliko ljudi zapošljava, pa su mnoge zemlje kao meru protiv krize uvele takve olakšice.

Kako vam se čini ideja menadžera da se PDV plaća tek kada se prodata roba naplati, a ne na fakturisanu?

- To bi dosta poremetilo sistem jer bi u startu odložilo prihode državi. Ako čekate naplatu koja može da bude nakon 60, 90 ili više dana, da bi tek onda platili PDV, to onda predstavlja veliki problem državi. Kada bi se to primenilo postojao bi mnogo veći rizik za državu i morala bi da postoji mnogo veća kontrola u smislu da li je neko nešto platio ili ne samo da bi dalje odložio plaćanje poreza. Ovo postoji u nekim zemljama EU, ali samo za obveznike čiji godišnji promet ne prelazi određeni iznos, pri čemu i pravo na odbitak prethodnog PDV-a mogu da ostvare tek kada dobavljaču plate račun. To znači da ovakav princip nije prihvaćen za sve obveznike već samo za male obveznike.

Da li to znači da od te ideje nema ništa?

- Ne verujem da bi budžet mogao da izdrži takvi izmenu, jer ne postoji neki drugi stabilan i visok izvor prihoda koji bi mogao to da prevaziđe.

Mnogo se govori o giljotini propisa. Kako je moguće da je ona potrebna i kod PDV-a, kada je to nama nov poreski sistem?

- Giljotinom procesa obuhavćeni su i porezi tako da se u privredi nadaju da će se rešiti neki njihovi problemi, kao što je administracija. Tako da kada osnivate preduzeće jedan papir nećete morati da nosite na više šaltera, i pri najmanjoj izmeni nećete morati da radite sve iz početka za svaki porez pojedinačno. Postoji dosta registara i svaki zakon nameće neku obavezu, nekoliko propisa mora da se ispoštuje za jednu istu stvar.

Na šta se najviše žale klijenti u poreskom sistemu?

- Velika papirologija, jer su stranci navikli da komuniciraju elektronski, a kod nas, trenutno, samo centar za velike poreske obveznike elektronski prima poreske prijave.

Gde je problem, ako postoji softver za velike obveznike, zašto ne i za druge?

- Pretpostavljam da sve košta i sve je pitanje kapaciteta koliko to može sada da se implementira.

Da li je i u EU praksa da banke ne plaćaju PDV?

- Da, finansijske usluge ne podležu PDV-u, ali ne postoji ni pravo na odbitak PDV-a, mada oni imaju sofisticiranija pravila od nas. Osnovni problem je kako utvrditi šta je to naknada na promet i kako obračunati osnovicu.

Ako banke nemaju prava na odbitak, da li je to njima neki teret?

- Jeste, jer za banke je sve što nabave, od na primer kancelarijskog nameštaja, računara, zakupa poslovnog prostora, sav PDV za ono što im dobavljači fakturišu - trošak. Zato se kaže "oslobođen-pogođen".

U kom smeru se kreću dalje inicijative za promenu poreskog sistema?

- Postoji inicijativa za detaljnije uređenje nekih delova u zakonu poreza na dobit kao što su transferne cene, to se odnosi na poslovanje sa povezanim licem. Priznavanje prihoda i troškova u odnosima sa povezanim licima. Cilj je da se izbegne prelivanje profita u neku drugu zemlju, zato što ćete imati ogromne troškove jer ćete po većoj ceni nabavljati nešto od povezanog lica nego od nekog drugog. To je u drugim zemljama jako dobro uređeno.

Šta je strancima najveći šok u srpskim poreskim propisima?

- Iznenađeni su time da ovde nije moguća registracija stranog lica za PDV, i to je jedna od neusklađenosti sa direktivom EU. Sistem PDV-a u Uniji je takav da ako neko obavlja delatnost kao trajnu i ako u stranoj zemlji obavi bilo kakvu oporezivu transakciju, u toj zemlji treba da se i registruje kao obveznik, bez obzira što u toj zemlji nema ogranak ili kompaniju. To je često problem za strance koji dođu u Srbiji, koji možda nemaju potrebu da ovde osnivaju kompaniju ili ogranak, a prinuđeni su to da urade jer drugačije ne mogu da posluju, ako imaju neke podizvođače u Srbiji sav PDV koji im oni zaračunaju ne mogu da povrate ukoliko nisu osnovali ogranak u Srbiji. Nameće im se teret, a pitanje koliko je on nužan. PDV koji ne mogu da povrate povećava njihove troškove, te i cene. Iznenade se i kod oporezivanja dobiti, jer se kod nas troškovi propagande i reklame priznaju u poreskom bilansu kao trošak samo do tri odsto ukupnog prihoda, sve preko je oporezivo, što znači da trošak koji je u savremenom poslovanju nužan nije u potpunosti priznat. U drugim zemljama se troškovi reklame priznaju kao trošak, a ograničeni su samo troškovi reprezentacije. Mi se preko Udruženja stranih investitora, Američke privredne komore i drugih asocijacija zalažemo da se to ovde promeni, jer su uslovi poslovanja drugačiji nego pre trideset godina.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta www.biznisnovine.com)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.