Standardi koče veći izvoz hrane iz Srbije - kako do veće konkurentnosti na svetskom tržištu?

Nedovoljno ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju, nedostatak tehnologije i potrebnih standarda samo su neka od ograničenja za izvoz hrane iz Srbije. Ipak za prvih sedam meseci u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvaren je suficit od 400 mil USD, a očekuje se da će do kraja godine on iznositi 700 mil USD. Ovaj rezultat, međutim, mogao bi biti mnogo bolji.

Srbija u ovom trenutku ceo asortiman prehrambenih proizvoda izvozi u zemlje okruženja, CEFTA članice, Makedoniju, Albaniju, BiH i Crnu Goru, gde hranu i inače najviše izvozimo. U Evropsku uniju odlaze uglavnom poluproizvodi - prerađeno voće, divlje pečurke, sveže i konzervisano povrće, dok se rakija izvozi po celom svetu, i to uglavnom za srpsku dijasporu. Deo hrane odlazi i u Rusku Federaciju, a u toku su pregovori sa Alžirom, Libijom i Belorusijom.

Na nedavno održanom Međunarodnom sajmu hrane ANUGA u Kelnu 25 srpskih kompanija potpisalo je izvozne ugovore u vrednosti 5,5 mil USD, a u toku su pregovori za još 15,5 miliona. Najviše je prodato smrznutog voća i povrća, gotovih salata, slatkog, džemova, sokova i slatkiša.

Ali šta je sa ostalim prehrambenim proizvodima?

U Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza - SIEPA kažu da bismo mogli više da izvozimo meso i mesne prerađevine, ali da je problem cena. Ti proizvodi su nekonkurentni zbog malih serija i kapaciteta, kao i manjih subvencija po hektaru od zemalja EU. Med se ne može naći u dovoljnim količinama i lošeg je pakovanja, sveže povrće ima skup prevoz i nedovoljne količine, dok domaći proizvođači vina imaju velike marže i u EU nisu konkurentni.

- Ajvar stranci ne poznaju. Pečurke izvozimo u rinfuzi da bi ih posle Italijani i Francuzi pakovali u male serije i prodavali po nekoliko puta većoj ceni, dok se u proizvodnji svih ratarskih kultura, povrća i voća tehnologija ne koristi dovoljno - kažu u SIEPA.

Vojislav Stanković, saradnik Centra za naučno-istraživački rad u PKS, dodaje da Srbija zapravo i nema dovoljno proizvodnje za izvoz, budući da je i sama domaća potrošnja mala. Poljoprivredna proizvodnja je nestabilna, učešće agrarnog budžeta u nacionalnom nedovoljno i našim proizvođačima nedostaju standardi kao što su HACCP ili "Cost R" koji je neophodan za izvoz na tržište Ruske Federacije. Osim toga, kaže on, treba raditi na brendiranju proizvoda koji su karakteristični za pojedine regione naše zemlje, stočarstvo mora da učestvuje u strukturi poljoprivredne proizvodnje sa 70%, a potencijal proizvodnje voća i povrća mora biti bolje iskorišćen.

- Srbiji je potrebna adekvatna poljoprivredna politika kako bismo i cenovno i kvalitativno bili konkurentni - kaže Stanković i dodaje da je u 2010. godini merama agrarne politike neophodno primeniti programski pristup u razvoju strateških poljoprivrednih proizvoda, kako bi glavni izvozni proizvodi sledeće godine mogli biti kukuruz, pšenica, šećer, junetina, jestivo ulje, maline, višnje i suve šljive.

Izvozni proizvodi u 2010.

Merkantilni kukuruz najmanje 1,5 miliona tona

Merkantilna pšenica 200.000-300.000 tona godišnje

Rafinisani šećer do odobrene kvote EU, 180.000 tona

Juneće meso, "bebi bif" do odobrene kvote EU 8.700 tona

Jestivo ulje 20.000-30.000 tona

Malina 80.000 tona

Višnja 25.000 tona

Suva šljiva 10.000 tona

(*izvor Naučno-istraživački centar PKS)

Najveći izvoznici

Prema podacima Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), najveći izvoznici među domaćim kompanijama su "Swisslion Takovo", "Delta agrar", "Pik Bečej", "Soja protein", "Coka-Cola Helenic", "Imlek", "Sunoko", "Apatinska pivara", "Dijamant", "Pionir", "Carlsberg Srbija", "Knjaz Miloš", "Crvenka", "Frikom", "Bambi Banat", "Nektar", "Vital", "Mlekara Šabac" i "Marbo produkt".

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 9.11.09.)

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza SIEPA

Koelnmesse GmbH Köln

Privredna komora Srbije

Swisslion Takovo Beograd-obrisano iz registra

Delta Agrar d.o.o. Beograd

PIK-Bečej doo Bečej

Sojaprotein d.o.o. Bečej

Coca-Cola Hellenic bottling company-Srbija d.o.o. Beograd

Imlek a.d. Padinska Skela

Bačka fabrika šećera a.d. Vrbas

Sunoko d.o.o. Novi Sad

Apatinska pivara doo Apatin

Dijamant d.o.o. Zrenjanin

Pionir doo Beograd

Carlsberg Srbija doo Čelarevo

Knjaz Miloš a.d. Aranđelovac

Jaffa a.d. Crvenka

Frikom d.o.o. Beograd

KONCERN Bambi Požarevac

Nectar doo Bačka Palanka

Vital a.d. Vrbas

Mlekara a.d. Šabac

Marbo product doo Beograd

Keln

Vojislav Stanković

HACCP

Kost er

Cost r

Svislajon Takovo