Izvor: Beta | Utorak, 13.10.2009.| 13:51
Izdvojite članak Odštampajte vest

Potpisan porazum Srbije i Hrvatske o tehničkom održavanju Dunava

Dunav
Dunav (Foto: b)

Srbija i Hrvatska danas (13. oktobar 2009. godine) su potpisale Sporazum o plovidbi, plovnim putevima na unutrašnjim vodama i njihovom tehničkom održavanju kojim je definisano održavanje Dunava u pograničnom području.

Kako je rečeno na konferenciji za novinare, tim sporazumom je definisano tehničko održavanje oko 130 kilometara vodotoka Dunava u pograničnom području, kao i pitanja bezbednosti plovidbe.

Sporazum su u Vladi Srbije potpisali ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić i ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Božidar Kalmeta, koji predvodi delegaciju hrvatskog ministarstva u poseti Srbiji.

Kalmeta je nakon potpisivanja sporazuma kazao da je održavanje Dunava do sada bilo "nedefinisano", tako da su svi "radili malo, a ustvari se nije radilo ništa", zbog čega je "taj vodni put ugrožen".

On je kazao da se Sporazumom "ne prejudicira granica između Srbije i Hrvatske" na području Dunava, koja nije definisana. Kako je dodao, pitanje granice bi trebalo rešiti, ali time će se baviti druga ministarstva jer ministarstva infrastrukture za to nisu nadležna.

Pomoćnik srpskog ministra infrastrukture za vodni saobraćaj Pavle Galić kazao je da nekvalitetno održavanje vodnog Koridora 7 negativno utiče na bezbednost plovidbe i dodao da u vodotoku Dunava između Srbije i Hrvatske ima nekoliko "kritičnih deonica".

Posebno "kritičan" je deo kod Apatina i njemu će biti posvećena velika pažnja, kazao je Galić.

Državni sekretar Ministarstva prometa Hrvatske Branko Bačić kazao je da je Sava znatno zapuštenija od Dunava i da su potrebne velike investicije da bi se mogle zadovoljiti potrebe privrede četiri zemlje kroz koje protiče.

On je kazao da očekuje da će projekat rehabilitacije Save, u vrednosti od 85 mil EUR, početi 2011. godine i dodao da Savska komisija, koju čine predstavnici Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije rade na projektu rehabilitacije i dobijanju dozvola za radove.

Projekat bi finansirale uglavnom Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, kazao je on i dodao da se očekuje da će se sredstva obezbediti iz evropskih fondova i sredstava međunarodnih finansijskih institucija.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.