Plastenička proizvodnja skupa, ali lakša nego ona na otvorenom
Kako kažu, odluka nije bila laka, kao ni početak za dvoje mladih ljudi, koji nisu imali velika predznanja o toj vrsti proizvodnje.
- Kada se za nešto odlučiš i to zaista želiš, prepreke nema. Ja sam završio poljoprivrednu školu, ali veterinarski smer, tako da o poljoprivredi nisam mnogo znao. Nije mi bilo teško da učim iz literature, ali i uz rad. Bili smo potpuni laici kada smo podigli prvi plastenik, a to je bilo 2014. godine - kaže Mirko.
Za troškove podizanja prvog plastenika i zasnivanje proizvodnje potrošili su 2.000 EUR. Imali su nešto svog novca, a deo su pozajmili.
Kako navode, plastenička prozvodnja traži i velika ulaganja, ali i puno rada. Da bi se proizvodnja isplatila, plastenici ne smeju biti prazni. Uvek nešto mora da se prozvodi. Upravo zbog toga i kod njih se smenjuju biljne vrste: krastavac, paradajz, paprika. Trude se da poštuju plodored. Ima u njihovim plastenicima i zelene salate, kasnije spanać i mladi luk.
- Kvalitetna roba uvek ima kupca - tvrdi Danijela, potkrepljujući to i informacijom da sada imaju i svoje dve piljarnice u kojima prodaju svoju robu. Nekada su kao i mnogi povrtari prodavali samo na zelenoj pijaci.
Ovi mladi povrtari koristili su subvencije i podsticaje države. Imaju šest plastenika površine 20 ari, a imaju i jedan deo proizvodnje na otvorenom.
- Čini mi se da je lakše raditi plasteničku proizvodnju. Uslovi se mogu kontrolisati, dok na otvorenom prostoru to baš i nije tako. Pomoć u proizvodnji svakako imamo od stručnjaka iz Poljoprivredene stručne službe u Rumi koji su uvek tu da pomognu. Trudimo se da usavršavamo proizvodnju i koristimo nova dostignuća, jer, to je put ka dobrom i kvalitetnom proizvodu - kaže Mirko.
Ova godina nije bila najpovoljnija za razvoj biljaka, pa su i prinosi u plasteniku nešto manji. To se kompezuje višom cenom i dobrom prodajom.
- Planiramo da proširimo proizvodnju. Možda sa nekim egzotičnim povrćem. To može da bude rizik, ali vredi pokušati. Ukoliko se odlučimo za to konkurisaćemo za novac od nekih institucija - priča Mirko Cimeša.
Top priče
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina