Pravi put za investicioni rejting Srbije
Prošlog meseca priliku smo prepoznali na vreme i po prvi put emitovali državnu evroobveznicu u evro valuti na svetskom tržištu novca.
Ova emisija bila je i iz raznih drugih aspekata posebna, a naročito zato što je došla kao kruna onog na čemu je Ministarstvo finansija radilo u poslednjih šest meseci pripreme, a što ima vidljive pozitivne efekte na bilans uspeha naše zemlje.
Dobrom uspehu emisije su, osim sprovedene fiskalne konsolidacije i snažne posvećenosti države da radi na smanjenju javnog duga, značajno doprinele i najave iz Evropske centralne banke, koja je na bazi poslednjih dostupnih ekonomskih parametara izašla sa stavom da ne očekuje trendove koji bi ukazivali na skoriji rast inflacije i, posledično, kamatnih stopa u evro zoni i da ostaje posvećena tome da reaguje novim merama monetarne ekspanzije onoliko koliko to bude potrebno za ostvarenje zacrtanih ciljeva.
Ministarstvo finansija je u proteklom periodu radilo baš na tome da iskoristi povoljne svetske trendove koji su usmerili investitore ka srpskim državnim hartijama i da trenutno niže troškove zaduživanja iskoristi kako bi smanjilo udeo dolara u strukturi javnog duga. To je veoma dobro za nas, jer smo ekonomija koja je mnogo izloženija evru, u kojoj centralna banka ima mandat da kurs dinara prema evru drži stabilnim i sprečava njegove prekomerne dnevne oscilacije (što ne važi u slučaju dolara).
Odličan tajming koji smo iskoristili da emitujemo evro obveznicu, iznos emisije i način na koji je sve ostalo urađeno su takvi da za rezultat imamo uštedu značajne količine državnog novca. Govorim o smanjenju troška javnog duga za iznos od 32 mil EUR samo na uštedi u kamati na dolarskim evroobveznicama, koje su zahvaljujući ovoj emisiji prevremeno otplaćene i zamenjene dugom emitovanim po znatno nižoj stopi prinosa.
Napomenuo bih da je strategijom Ministarstva finansija takođe prepoznato da je važno raditi na tome da se udeo dinara u strukturi javnog duga poveća, čemu će u narednom periodu dalje doprineti i značajan pad dinarskih kamatnih stopa, primetan u prethodnih mesec dana.
Udeo dinarskih hartija u ukupno emitovanim hartijama od vrednosti je u odnosu na kraj 2016. godine povećan, što je doprinelo i daljem razvoju dinarskog tržišta kapitala. Pritom je važno istaći da veći udeo dinarskih hartija u javnom dugu smanjuje izloženost države prema riziku nepovoljne promene kursa dinara u odnosu na ostale svetske valute.
Do kraja godine, sudeći po dobroj realizaciji na prethodnim dinarskim aukcijama i velikoj tražnji stranih investitora, ovaj udeo bi mogao, a i trebalo, da se još poveća. To bi stvorilo prostor za dodatni otkup evroobveznica u dolarima, smanjenje njihovog udela u javnom dugu i eliminisanje rizika nepovoljnih promena kursa.
Ako pogledamo trend kretanja troškova zaduživanja od kraja 2016. do danas, oni su smanjeni i na dinarskim i na evro denominovanim hartijama od vrednosti (HoV), a rizik premije za srpske državne HoV je trenutno na istorijskom minimumu. Zbog globalnog trenda pada kamatnih stopa koji se prelio i na domaće hartije od vrednosti i sprovedene fiskalne konsolidacije koja je ulila poverenje stranim investitorima, godišnji državni rashodi za kamate ukupnog portfolija HoV emitovanih na domaćem tržištu kapitala su od kraja 2016. do danas smanjeni, pa sada imamo oko 75 mil EUR niže godišnje troškove po osnovu kamata.
U tom periodu je prosečna ročnost emitovanih hartija od vrednosti u evrima i dinarima postepeno povećana, za približno dve godine u odnosu na njihovu prosečnu ročnost na kraju 2016. godine. To je posebno značajno u slučaju dinarskih hartija, jer omogućava državi da se zadužuje na duže staze u domaćoj valuti, a i dodatno doprinosi razvoju sekundarnog tržišta i domaćeg tržišta kapitala.
Ovo postepeno produženje ročnosti je i ekonomski veoma racionalan potez Ministarstva finansija, i to u momentima kada su se dinarske kamatne stope približavale istorijskom minimumu, jer upravo tada treba iskoristiti povoljan trenutak za zaduživanje po niskim stopama na što duži rok.
Uzevši u obzir svetska makroekonomska kretanja, rezultate sprovedene fiskalne konsolidacije i posvećenost budžetskoj disciplini, niže troškove zaduživanja koji su ostvareni u prethodnom periodu, stabilan kurs dinara podržan prilivom stranih direktnih investicija i nisku stopu inflacije, mislim da smo na dobrom putu da agencije S&P, Fitch i Moody′s podignu rejting Srbije na nivo investicionog u naredne tri godine.
To je moja velika želja, a mislim da to Srbija po svim svojim makroekonomskim parametrima zaslužuje. Kako bismo nastavili da se krećemo ka tom cilju, mislim da je važno da u narednom periodu:
- Dalje povećamo udeo dinarskih u ukupno emitovanim državnim hartijama od vrednosti;
- Još više iskoristimo kapacitete i povoljan trenutak za zaduživanje na inostranim tržištima putem emisija evroobveznica u evrima (tražnja investitora na prethodnoj emisiji je višestruko nadmašila ponudu);
- Fokus primarnih emisija zadržimo na dugoročnim obveznicama. To je važno za uključenje u globalne indekse, ali i za produženje prosečne preostale ročnosti dinarskog dela javnog duga;
- Nastavimo sa razvojem domaćeg tržišta kapitala uz poseban fokus na stvaranje stimulativnog okruženja za unapređenje tržišta korporativnih obveznica, kao i stvaranje regulatornog okvira za emisije pokrivenih obveznica poslovnih banaka.
Na primeru susedne Hrvatske možemo da vidimo da je rad na unapređenju tržišta kapitala i njegovom usklađivanju sa EU regulativom itekako bio prepoznat prilikom nedavnog dodeljivanja investicionog rejtinga.
Top priče
21.04.2024. | Građevina
Cveta visokogradnja u Kraljevu - Sve interesantnija i Ribnica
Poslednjih godina gradi se veliki broj zgrada u prvoj gradskoj zoni u Kraljevu. Na nekoliko lokacija u užem i širem gradskom jezgru niču višeporodični stambeni objekti. - Trenutno je u izgradnji devet zgrada u užoj gradskoj zoni, a one su u različitim fazama izgradnje - kaže Zvonko Kovačević rukovodilac Odeljenja za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne delatnosti. U toku su i završni radovi na dve zgrade u Zelenoj gori, a
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
21.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Izvoz IKT usluga ove godine nastavio sa intezivnim rastom
21.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
eKapija+
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Građevina
Valjevo traži projektanta za tri pešačko-biciklističke staze na Divčibarama
22.04.2024.. | Građevina
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Javni poziv za konzervatorsko-restauratorske radove na kuli i bedemu manastira Manasija
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
21.04.2024. | Građevina
Radiće se na obnovi urbanih džepova u Nišu
21.04.2024. | Građevina
20.04.2024. | Građevina
Prodaju se objekti i zemljište kompleksa stovarišta građevinskog materijala u Vrbasu
20.04.2024. | Građevina
19.04.2024. | Industrija
Jagodina nabavlja trpezarijske stolice za Dom kulture u MZ Kovačevac
19.04.2024. | Industrija