NavMenu

Brže presađivanje organa - Srbija uskoro u evropskoj mreži davalaca organa

Izvor: Blic Utorak, 11.08.2009. 08:58
Komentari
Podeli

Naša zemlja će za nekoliko meseci potpisati preliminarni sporazum o saradnji sa međunarodnom fondacijom "Eurotransplant", preko koje bismo mogli da razmenjujemo organe za presađivanje sa drugim zemljama. Na taj način biće omogućeno pacijentima, čije lečenje zahteva hitnu transplantaciju, da do organa dođu u roku od 48 sati.

- Srbija ima tridesetogodišnju tradiciju transplantacije organa, koja je tokom teških godina održana, pre svega, zahvaljujući kvalitetnim medicinskim kadrovima. Radni sastanak sa predstavnicima "Eurotransplanta" otvara novo poglavlje u razvoju transplantacije organa u Srbiji, a tome će doprineti i usvajanje zakona o transplantaciji, kao i paketa drugih zakona iz oblasti medicine koji su u skupštinskoj proceduri. Uskoro nas očekuje i formiranje uprave za biomedicinu, koja će koordinirati projekat transplantacije organa, formirati jedinstvenu listu pacijenata koji čekaju organ, ali i donora - objašnjava ministar zdravlja dr Tomica Milosavljević.

Od kada je prva transplantacija obavljena u našoj zemlji, 1954. godine, pa do sada presađeno je 1.314 bubrega, osam srca, jedan pankreas i 29 jetri.

Srbija na začelju kontinenta

Međutim, po broju kadaveričnih transplantacija, naša zemlja se nalazi na poslednjem mestu u Evropi, iako imamo obučene timove lekara za transplantaciju bubrega, jetre, srca. U većini centara stvoreni su i materijalno-tehnički uslovi, a i snabdevenost lekovima je dobra. Potrebno je samo da država uradi nešto više da se mobiliše stanovništvo kako bi u što većem broju zaveštalo organe.

Na listi čekanja za kadaveričnu transplantaciju bubrega u Srbiji nalazi se oko 1.144 bubrežnih bolesnika, dok novo srce čeka pet pacijenata, a jetru čak 50. Broj obolelih od bubrežne bolesti se iz godine u godinu stalno povećava. Nažalost, neki od njih nikada neće doći na red za transplantaciju jer se godišnje u Srbiji obavi svega 10-15 odsto kadaveričnih transplantacija.

Kako bi se pokrenule stvari sa mrtve tačke, pre nekoliko godina Vojnomedicinska akademija pokrenula je akciju zaveštanja organa. Od tada do danas donorske kartice u ovoj ustanovi dobilo je više od 17.000 ljudi. Međutim, stručnjaci kažu da to nije dovoljno. Da bi transplantacija organa u Srbiji zaživela, potrebno je da dva-tri miliona građana zavešta svoje organe. U tim uslovima mogle bi da se zadovolje potrebe za organima, odnosno da se godišnje obavi 40-50 transplantacija jetre, 15-20 transplantacija srca, 200-350 transplantacija bubrega.

Povratak u Evropu

Predsednik "Eurotransplanta" Bruno Majser kaže da je tokom jučerašnjeg obilaska Instituta za transfuziju krvi u Beogradu imao priliku da se uveri da stepen opremljenosti i obučenosti kadrova zadovoljava evropske standarde, odnosno da je Srbija spremna da se vrati u sistem evropske razmene organa za transplantaciju.

- Evropske organizacije pre 20 i više godina imale su izuzetno dobru saradnju sa transplantacionim centrima bivše Jugoslavije, pa bi potpisivanjem sporazuma sa "Eurotransplantom" Srbija nastavila jednu dobru tradiciju - kaže dr Majser.

S druge strane, Majser je objasnio da se i Evropa suočava sa nedovoljnom podrškom javnosti za sistem donora, manjim brojem mladih organa, zbog čega je neophodno razviti kvalitetan sistem koordinacije između bolnica i centara za transplantaciju kako bi hitni slučajevi organe dobili u najkraćem roku.

Uključivanjem Srbije u mrežu medicinskih centara "Eurotransplanta" poboljšala bi se dostupnost organa neophodnih našim pacijentima sa oboljenjima koja se na drugi način ne mogu izlečiti, napominje ministar Milosavljević i dodaje da će na taj način i naši lekari steći nova iskustva koja će unaprediti transplantaciju u Srbiji.

Nacionalni program

Zakonom o transplantaciji organa predviđeno je formiranje nacionalne agencije za transplantaciju koja bi bila u skladu sa evropskim standardima. Agencija bi imala zadatak da vodi nacionalni program transplantacije solidnih organa u Srbiji. Potrebno je odrediti i centar koji će biti zadužen za održavanje kadavera. Onog trenutka kada se utvrdi moždana smrt i stanje organa, oni treba da kontaktiraju sa centralom i pitaju da li se pacijent koji je doživeo moždanu smrt nalazi na spisku onih koji su zaveštali organe. Ako jeste, porodica se samo obaveštava, a lekari odmah pristupaju rutinskoj metodi uzimanja organa.

- Kada budemo potpisali sporazum sa "Eurotransplantom", naša lista čekanja biće prispojena listi u gradu Lajdanu, koja posreduje i koordinira razmenom organa na teritoriji sedam evropskih zemalja. Pacijent se postavlja na listu po medicinskim kriterijumima, koji je za sve zemlje isti. Radi se o složenom kompjuterskom sistemu koji o tome vodi računa, tako da je nemoguće preko veze dobiti organ - zaključuje ministar.

Lista čekanja

- bubreg: 1.144 pacijenata
- jetra: 50 pacijenata
- srce: 5 pacijenata

Ko radi presađivanje

Radni sastanak sa čelnicima "Eurotransplanta" usledio je samo mesec dana posle prvog kontakta i predstavlja napor Srbije da unapredi transplantaciju u nacionalnim okvirima, ali i bude aktivni partner u rešavanju problema sa kojima se suočavaju sve zemlje Evrope, kaže ministar Tomica Milosavljević. U Srbiji je pet ustanova osposobljeno za transplantaciju bubrega, i to su Klinički centar Srbije, Klinički centar Vojvodine, Vojnomedicinska akademija, Dečja klinika u Tiršovoj i Klinički centar u Nišu.

Šta je "Eurotransplant"

"Eurotransplant" je neprofitna fondacija koja posreduje i koordinira razmenom organa za transplantaciju na teritoriji sedam evropskih zemalja - Austrije, Nemačke, Slovenije, Holandije, Luksemburga, Belgije i Hrvatske, a ugovorom o saradnji zemlje članice ulaze u sistem međunarodne razmene organa i optimalno koriste raspoložive organe na osnovu transparentnog i objektivnog sistema odabira primalaca organa.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 11.08.09.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.