Precizna poljoprivreda i uvođenje novih tehnolgija u poslednjim godinama sve više dobijaju na značaju. Poljoprivrednici shvataju da se situacija u agraru menja, te da je potrebno voditi računa o tome koliko se ulaže i kakvi su rezultati. Priliku da o ovome saznaju više imaju i na ovogodišnjem 86. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, koji traje do 17. maja.
Jedna od kompanija koja tradicionalno izlaže na ovoj manifestaciji, i to više od decenije, jeste Livona. Prikazuju opremu koja se tiče precizne poljoprivrede, a o čemu je reč, za eKapiju je objasnio Aleksandar Ćorić, mašinski inženjer i šef prodaje u Livoni:
- Imamo dva simulatora na kojima je predstavljen rad automatskih sistema, koji se implementiraju u traktore, kombajne, samohodne prskalice i sistema koji navode samohodne mašine po parcelama zbog idealnih pravaca sastavnih redova u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu.
Ova firma bavi se i opremom za geodeziju i geoinformacionim sistemima. Tako su izložili i
dva drona koja mogu da se koriste u preciznoj poljoprivredi.
- Na osnovu jednog ili više preleta mogu da snime stanje useva na parcelama, kao i da se pomoću njih uradi digitalizacija parcele. Ako se priključne mašine povežu sa navigatorima, prema datim analizama mogu da rade varijabilno doziranje semena, đubriva, hemije. Poljoprivrednici na ovaj način tačno tretiraju i zemlju i useve onako kako to treba. Ovim ostvaruju maksimalni prinos, uz manja ulaganja i uštedu u radu - napominje Ćorić.
Posetioci ovde mogu da se upoznaju i sa
Trimble softverima, koji sve podatke objedinjuju na jednom mestu.
- Dostupne su
automatska sinhronizacija podataka i razmena podataka između mašina na parceli, između kancelarije i mašine, kao i između mobilnog telefona, tableta, desktop računara i tableta gde se mogu prenositi podaci u smislu navigacionih i graničnih linija onlajn u realnom vremenu - navodi naš sagovornik.
Dodaje da danas njihovu opremu na teritoriji Srbije, BiH, Makedonije i Hrvatske koriste i mala gazdinstva, sa 40, 50 hektara, kao i veliki proizvođači i industrija, koji rade od 10.000 do 40.000 hektara.
- Ova tenologija ima široku primenu i svake godine se implementira 10% do 15% više opreme kod nas na tržištu. Nije reč samo o bržem i lakšem radu za rukovaoca, nego se radi i o monitoringu i praćenju i na kraju kalkulacija šta se u sezoni uradilo i gde se uštedelo - zaključuje Aleksandar Ćorić.