Bašta u slami - Jednostavan uzgoj useva i na lošijem zemljištu (VIDEO)
Pre nekoliko godina pronašla sam Facebook grupu "Mala bašta u slami" i sam naziv me zainteresovao da se pridružim. Slamu obično posmatramo kao prostirku za stoku u seoskim domaćinstvima, kao materijal za izradu dekoracija ili slika od slame, kao izolacioni materijal, ali ne kao supstrat za uzgajanje biljaka. Sam koncept veoma je jednostavan. Slama u balama se polako rastvara i istovremeno predstavlja idealan supstrat za uzgajanje povrća i drugog bilja.
O slami, uzgajanju povrća na balama slame, malčiranju i upotrebi slame razovarala sam sa Ilijom Aralicom, osnivačem grupe "Mala bašta u slami".
Inspiracija Iliji i njegovom drugu bio je jedan Amerikanac koji se setio svog detinjstva provedenog na farmi i dosetio se da je uvek neka bala slame bila rasturena, pokisla i pala pored senika. Primetio je da na tim balama posle određenog vremena korov raste bolje nego na okolnom zemljištu. To ga je inspirisalo da proba uzgajanje povrća na balama slame, a posle je napisao knjigu o tome i pripremi bala slame pre sadnje.
- Samu dobrobit slame u poljoprivredi otkrio sam još 2012. godine. Te izuzetno sušne godine voćnjak sam malčirao debelim slojem slame, Od kraja juna do 10. oktobra nije pala ni kap kiše, a u malču od slame preostala zrna pšenice su klijala, nikla i čak je žito do početka novembra vlatalo, formiralo klas. To me iznenadilo i tada sam se zainteresovao kako sve možemo upotrebiti slamu - kaže Aralica.
Ilija se sa porodicom i prijateljima upotrebom slame u poljoprivredi aktivno bavi četiri godine. Prvi pokušaj upotrebe slame je snimio i danas taj jednostavan video ima preko 40.000 pregleda jer je sve više ljudi koji su zainteresovani za prirodno uzgajanje biljaka. U tom videu zajedno je sa kćerkom Bojanom praktično pokazao da se ne radi ni o kakvoj "svemirskoj tehnologiji" već o jednostavnom načinu uzgajanja povrća. Upotrebom bala slame možemo uzgajati povrće na mestima gde je zemlja lošija, odabrati lokaciju koju želimo. Osobama koje se teže saginju ili ljudima u kolicima bale slame omogućavaju uzgajanje biljaka bez teškog naprezanja.
Tokom godina isprobali su uzgajanje različitih useva na balama slame, ali najbolje su se pokazali paradajz i tikvica. Sve što se gaji iz rasada postizalo je odlične rezultate kada se uzgaja na balama slame. Želeći da svoje iskustvo podele sa ljudima osnovali su FB grupu "Mala bašta u slami".
Cilj im je bio da okupe dve grupe ljudi - one koji već imaju nekog iskustva u baštovanstvu i sa željom da svoja iskustva prenesu drugima i one koji su već razmišljali na temu uzgoja sopstvenog povrća, ali nisu bili sigurni da to mogu i trebalo ih je ohrabriti da se upuste u avanturu uzgajanja povrća.
- Cilj naše grupe nikada nije bio da samo promovišemo gajenje na balama slame, naprotiv vrlo smo otvoreni prema svim idejama, a posebno prema iskustvima naših članova. Uzgajanje povrća na balama slame prednost je za početnike, za ljude koji na neplodnoj i nikad obrađivanoj zemlji započinju da gaje svoje povrće. Sloj kartona ispod bala slame sprečava rast i razvoj jednogodišnjih korovskih biljaka, a bale se nakon prve godine mogu iskoristiti tako što se raspadnuti deo bale unese u zemljište dok se neraspadnuti deo može iskoristiti kao malč koji će da prekrije površinu zemlje. Na taj način već druge godine ulazite u baštu obogaćenu organskom materijom, očišćenom od većeg dela korova i spremljenu preko zime, čak i bez osnovne obrade, za direktnu setvu - objasnio je Ilija prednosti uzgajanja na balama slame za početnike.
Malčiranje useva slamom i travom, sada je široko prihvaćeno. 'Spasili' su tone i tone slame od spaljivanja na njivama, a pri tome povećali unos organske materije u zemljište. To nije mala stvar, ukoliko se uporedi smanjen sadržaj organske materije i humusa na oranicama u konvencionalnoj proizvodnji.
Top priče
Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i
29.03.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
Dizel i benzin skuplji u narednih sedam dana
29.03.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
28.03.2024. | IT, Telekomunikacije
Dosad najveće istraživanje AI: Tri posla koja sigurno gube bitku sa veštačkom inteligencijom
28.03.2024. | IT, Telekomunikacije
29.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Stigao je novi Peugeot E-5008 (VIDEO)
29.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
eKapija+
29.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Darko Lukić od 1. jula novi CEO Nelt Grupe
29.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
29.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Knjaževac traži izvođača za gradnju kombinovanog terena za tenis i odbojku pored gradskog stadiona
29.03.2024. | Građevina
Arilje traži firmu za rekonstrukciju ulica i puteva
29.03.2024.. | Građevina
29.03.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
Nacionalni jednošalterski sistem na tenderu - Uskoro bez papira i gubljenja vremena u prekograničnoj trgovini
29.03.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Vesti
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija